PR SPINOVI VLADE CRNE GORE: Kreditni rejting pokazuje visok javni dug, političku nestabilnost, nepovjerenje investitora…

Agencija za kreditni rejting Moody’s potvrdila je stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanja ocjene “Ba3”, saopšteno je prošle nedjelje iz Ministarstva finansija.Kako su naveli, zadržavanje ocjene kreditnog rejtinga, predstavlja potvrdu da je Crna Gora na stabilnom putu napretka, u pogledu ekonomskih politika i razvojnih procesa sprovedenih tokom mandata 44. Vlade Crne Gore.

„Ovakva potvrda predstavlja pozitivan signal za crnogorsku ekonomiju, koji ukazuje da odgovorno upravljamo javnim finansijama i da su naši ekonomski programi održivi. Ministarstvo finansija i Vlada će nastaviti sa reformama i mjerama koje će dovesti do ekonomskog napretka i unapređenja standarda građana, uz punu finansijsku stabilnost“, saopštili su iz resora finansija.

Za većinu građana Crne Gore, kreditni rejtnig države ne znači ništa, pa zato i ne čudi pokušaj da se PR spinovima objasni narodu kako nam je stanje super, a ako ne vjeruju Vladi Crne Gore, onda bi valjda trebalo renomiranim međunarodnim organizacijama. Da su duboko uvjereni u nepismenost naših građana, pokazuje i oduševljenje Ministarstva finansija koje su pokušali da podmetnu javnosti, objašnjavajući nam kako je stanje u državi super, a što je potvrdio Moody’s.

Kreditni rejting Crne Gore na nivou Ruande, i sa time se Spajićeva vlada hvali

Da bi građanima bilo jasnije, naš kreditni rejting je trenutno među najnižima u svijetu. Upravo vodeće globalne agencijama za kreditni rejting svrstavaju Crnu Goru u spekulativnu kategoriji. Moody’s ocjenjuje kreditni rejting zemlje sa Ba3, dok su procjene S&P i Fitch agencija B+. Ovi rejtinzi ukazuju na visok kreditni rizik i nestabilnost javnih finansija, daleko ispod minimalnog investicionog nivoa (Baa, BBB).

Na globalnoj ljestvici, Crna Gora ima kreditni indeks od 35 (na skali od 0 do 100, gdje je 100 savršen rejting), svrstavajući se uz zemlje poput Senegala i Ruande. U poređenju, Evropska unija ima (ukupni) rejting 98, Slovenija ima rejting 76, Hrvatska 66, a Srbija 48. Šta to u praksi znači? Prije svega visoku političku nestabilnost, visok javni dug, hronični budžetski deficit, zavisnost od turizma, nepovjerenje investitora…

Sve ovo dokazuje da svjedočimo ubrzanom urušavanju institucionalnog okvira u mjeri da skoro možemo govoriti o potpunom gubitku funkcionalnosti države. Prema veoma respektabilnom Heritage Foundation izvještaju za 2024. – u okviru kriterijuma Government Integrity (integritet država – vlade) Crna Gora spada u grupu zemalja sa najlošijom ocjenom 48,9, odnosno među one na začelju liste. Zemlje koje imaju bolje ocjene za integritet vlade od Crne Gore su i: Kiribati, Kapoverde, Jermenija, Namibija, Ruanda, Mauricijus, Fidži, Samoa, Mikronezija, Santa Lucija, Bocvana, Barbados, Butan itd.

Ove ocjene potvrđuju se i kroz priliv stranih direktnih investicija (SDI). Neto priliv stranih direktnih investicija od 2023. smanjen je na 6 do 7% BDP, sa projekcijom takvog trenda i na srednji rok. U prilivu koji je ostvaren dominiraju investicije u nekretnine, koje dodatno podstiču inflaciju. Podsjećanja radi, u dugom nizu godina nakon obnove nezavisnosti učešće SDI bilo je na nivou 19-20% BDP.

“Bravo kreteni”

Prema indeksu ekonomskih sloboda Heritage Foundation, Crna Gora je dospjela na začelje Balkana, dok se u Evropi nalazimo na 39. mjestu od 44 zemlje. Od države koja je bila lider u ekonomskim slobodama, došli smo do dna i predvodimo grupu „uglavnom neslobodnih zemalja“. To je veoma loš znak za strane investitore.

Prema izvještaju Heritage Foundation za 2024, Crna Gora je zauzela 83. mjesto sa ocjenom 59,7 što je značajno pogoršanje u odnosu na 2019, a posebno na 2016, kada se naša zemlja nalazila na 65. mjestu. Od zemalja regiona ispred nas su Hrvatska na 39. mjestu, Slovenija 44, Albanija na 48, Srbija na 60, BiH na 67, Sjeverna Makedonija 71. i Kosovo na 75. mjestu.

Usljed pogoršanja konkurentnosti zemlje (odsustva stranih investicija), uključujući konkurentnost izvoznih cijena i konkurentnost radne snage smanjen je crnogorski izvoz roba i usluga u 2024, uz rastući uvoz. Uzrok toga je stagnacija rasta turizma i fizičkog obima industrijske proizvodnje, pad proizvodnje u šumarstvu, uz neznatni rast u poljoprivredi.U prva tri kvartala 2024. su smanjeni prihodi od turizma za preko 50 miliona eura, a ukupan izvoz usluga za preko 100 miliona eura. Izvoz roba od 2021. kontinuirano pada, a u prvih 11 mjeseci 2024. smanjen je za preko 70 miliona eura.

Smanjenju konkurentnosti crnogorskog izvoza doprinijelo je i povećanje niže stope PDV sa 7% na 15% u 2024.

L.P.Đ.