Ekonomija
Savić: Na projekat Evropa sad teško bi se odlučila i jedna Njemačka
Projekat Evropa sad je lijepa priča, rizik u koji ulazi jedan mladi ministar u čiju dobru namjeru ne sumnjam, ali bi se na takav korak teško odlučila i jedna razvijena i ekonomski stabilna država kao što je Njemačka. Ovako je za Dnevne tzv. “Maršalov plan”, ili projekat Evropa sad prokomentarisao profesor Ekonomskog fakulteta Beogradskog univerziteta dr Ljubodrag Savić.
Savić je odmah nakon što je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić objelodanio svoj plan, komentarisao za beogradske medije namjere Vlade Zdravka Krivokapića, kojeg su prenijeli crnogorski mediji, a u kojem je poručio da nam je “bog u pomoći”.
Podsjećajući ga na tu izjavu, profesor Savić kaže da ga je začudio jedan tako optimističan plan, u situaciji kada se država nalazi u ekonomskoj krizi i da je osnovno pitanje iz kojih izvora se planiraju povećanja minimalne zarade i prosječne plate, te da se moraju imatiu vidu dugoročne posljedice ovakvog poteza čak i da bude održiv neki kraći period.
– U ekonomiji nema alhemije, to nije moguće. Sve je vrlo realno i sve dođe na naplatu. Moguće je iskočiti u nekom trenutku i napraviti neke rezultate, ali makroekonomija je čudo, tu moraju da postoje realni, dugoročni, kvalitetni izvori novca. Ako toga nema, onda nema ni rezultata, osim na kratko, a to na kratko može biti kroz novo zaduživanje i povećanje poreza, akciza – rekao je Savić pitajući u šali imamo li skoro neke izbore.
Sagovornik Dnevnih smatra da je otežavajuća okolnost i skok cijena i inflacija.
– To je još jedan problem više na kojeg moguće vaš mladi ministar nije računao kada je pravio projekat. Mi smo se navikli već neko vrijeme da imamo stabilne cijene, da ne moramo svako malo trčati u prodavnice, to sad više ne može. Inflacija ima dvije komponente-realnu i psihološku. Mi smo još uvijek mi od te psihološke. Ona je ovog puta manje domaćeg, više inostranog porijekla, jer imamo veliki uvoz – upozorava dr Savić.
Sagovornik Dnevnih ističe da je dobro kada jedan mlad čovjek razmišlja i revolucionarno i emotivno, ali u ekonomiji su to sve visoki rizici koji mogu da dovedu do teških posljedica.
– Ali, na jedan takav korak teško bi se odlučila i jedna stabilna i razvijena zemlja kao što je Njemačka. Zato mi je sve ovo malo čudno. Svaka čast na to me što jedan mladi ministar želi da napravi od Crne Gore, ali je pitanje da li je to moguće i po koju cijenu – navodi Savić.
Projekat Evropa sad mjesecima je jedna od glavnih tema kojom Vlada Zdravka Krivokapića ubjeđuje građane da ima rješenja za poboljšanje životnog standarda, ne objašnjavajući rizike i posljedice takvog projekta. Ne samo da ne objašnjavaju, već su građanima omogućil i aplikaciju pomoću koje mogu da izračunaju kolika će im biti zarada nakon Nove godine. Pri tom je neizvjesno da li će taj projekat dobiti podršku poslanika u Skupštini Crne Gore. Ovakvim načinom “komunikacije” sa građanima, Krivokapićeva Vlada pokušava da skine svaku odgovornost sa sebe, i za loše projekte, i za ogromnu krizu koja je Crnu Goru dovela do ivice provalije.
Ukidanje doprinosa za zdravstvo bio bi loš potez
– Vidio sam da planirate ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Šta to zapravo znači? Da li Crna Gora pokušava da uvede američki model, u kome nema javnog zdravstva, nego je sve privatno. Korona je pokazala da takvi modeli imaju nedostataka. Paradoksalno je da se u slučaju pandemije COVID-19 pokazalo da javno zdravstveno osiguranje, kakvo postoji u bivšim socijalističkim državama, ima velike prednosti u borbi sa ovakvim situacijama – kaže Savić.
-
Komentar1 day ago
MOĆ LAŽI JE ZARAZNA I RAZORNA: Paf paf budžet, za paf paf ekonomiju
-
Politika4 days ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar4 days ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend
-
Politika2 days ago
Spavaš li mirno Ron Džeremi?
-
Svetosavska sekta2 days ago
MEGAEKSKLUZIVNO Rajo i Joanikije nemaju muda da sprovedu Amfilohijev model na Lovćenu!
-
Politika2 hours ago
TRAMP I ZAPADNI BALKAN: Buđenje „srpskog sveta“ iz postizborne ekstaze