Predsjedništvo Socijalnog savjeta održalo je juče vanrednu sjednicu na kojoj je ministar finansija Milojko Spajić predstavio reformu poreskog sistema za narednu godinu. Prema saznanjima Pobjede, na sjednici je dogovoreno da predstavnici poslodavaca i sindikata do srijede dostave Spajiću sugestije za raspravu na sjednici Socijalnog savjeta 11. oktobra.
– Socijalni partneri su načelno saglasni sa prijedlogom plana „Evropa sad“ i ocjenjuju ga izuzetno hrabrim i reformskim, pozdravljajući činjenicu da se fokus sa političkih mora vratiti na ekonomsko-socijalne teme. Fokus interesovanja je povećanje minimalca na 450 eura praćeno smanjenjem poreskih opterećenja na zarade – saopšteno je nakon sjednice, kojom je predsjedavao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
Osim povećanja minimalca i smanjenja poreskog opterećenja na zarade sa 39 na 21 odsto, Spajićevim planom predviđeno je uvećanje prosječne zarade na 700 eura, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji su u ovogodišnjem budžetu projektovani na 187 miliona eura, uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura bruto, povećanje poreza na dividendu, progresivno oporezivanje zarada i dobiti, uvođenje poreza na podizanje gotovine za pravna lica, povećanje akciza. Ove mjere će, kako je Spajić prethodno najavio, biti dio budžeta za narednu godinu, koji će njegov resor dostaviti Skupštini do 15. novembra.
Komentarišući najavljenu poresku reformu, ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je juče kazao da je to hrabar potez koji bi, ukoliko se ostvari, donio dobro građanima, ali da javnost treba da ima uvid u elaborate na osnovu kojih se došlo do takvih rješenja.
– Ukinuti doprinose za zdravstvo je jako hrabar potez, jer zdravstveni sitem zahtijeva ozbiljnu reformu, počev od načina trošenja novca, pa do revizije svih prava i doktrina liječenja. Može se taj prihod nadoknaditi iz više izvora, vjerovatno nekom vrstom pravednije preraspodjele sredstava i većim obuhvatom poreske osnovice – rekao je Drecun, koji smatra da to neće biti dugoročno održivo rješenje ako ne dođe do rasta proizvodnje.
– Samo rastom realne ekonomije možemo doći do neophodnih izvora novca, s obzirom da kao ekonomija usluga nijesmo položili ispit, jer nas je prva veća kriza bacila na koljena – upozorio je Drecun, koji kaže da će nakon predlaganja i usvajanja budžeta za narednu godinu mnoge stvari biti jasnije.
LIJEPE ŽELJE
Boris Mugoša (SD) kaže da se, na osnovu onoga sa čim je javnost upoznata, stiče utisak da su najavljene Spajićeve mjere spisak lijepih želja.
– Da li djeluje da su realne projekcije, ne djeluje; da li djeluje da su, imajući u vidu strukturu i ranjivost naše ekonomije uključujući i problem nelikvidnosti privrednih subjekata, finansijski i ekonomski održive navedene projekcije, ne djeluje; da li djeluje da određene projekcije imaju elemente populizma, djeluje – ukazao je Mugoša.
Posebna priča je novi pristup finansiranja segmenta zdravstva, koji, kako dodaje, godišnje zahtijeva 300 miliona eura.
– Ne znam gdje je nađeno održivo uporište za prijedlog novog modela finansiranja zdravstva. Previše je nepoznatih u prezentiranoj jednačini da bih dao kompletan odgovor – naglasio je Mugoša i podsjetio da se SD zalažu za uvođenje neoporezivog dijela zarade i progresivno oporezivanje.
On misli da je jedan od ključnih prioriteta da Vlada da odgovor na tekuće ozbiljne probleme koji se odnose na ogroman rast broja nezaposlenih, rast cijena namirnica, goriva, te rast nelikvidnosti privrede.
POPULIZAM
U kritici Spajićevih mjera juče je najoštriji bio šef poslaničkog vladajućeg kluba DF-PZP Branko Radulović, koji je saopštio da ministrov plan i brojke obiluju kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom.
– Da li je u pitanju nepoznavanje javnih finansija i ukupne ekonomije, limita i dubioza u kojima se Crna Gora nalazi, nepoznavanje novih politika EU koje Crna Gora treba da ispuni ili nešto sasvim drugo, recimo pozicioniranje u rekonstruisanoj Vladi ili osnivanje partije za naredne izbore, ili čak nešto treće, lukrativno, vidjećemo ili možda sve zajedno, što ima osnova – naveo je Radulović.
On je kazao da je reforma poreske politike neophodna, ali da je prijedlog o ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje populistički i u najmanju ruku neodrživ.
– Kako misli da obezbijedi više od 300 miliona eura ukoliko bi izdvajali nedovoljnih 500 eura po glavi stanovnika ili 1,9 milijardi eura ukoliko bi uistinu bili „Evropa sad“ ili 3,1 milijardu ako bismo postali obećani Luksemburg. Osim toga, neophodna su nam i sredstva za nove bolnice i opremu – istakao je Radulović.
Neupitno je, smatra on, da se mora uvesti neoporezivi dio zarade, da mora brže rasti minimalac nego prosječna primanja, te da se mora iskorijeniti siva ekonomija i isplata dijela zarade „na ruke“.
– Međutim, to se ne može činiti populistički i „iz rukava“, posebno jednokratno, duplirajući iznos minimalne zarade u kontekstu sadašnjih limita. Pitamo se koji broj zaposlenih će imati tu zaradu, koliko će biti novih radnih mjesta, za koliko će se smanjiti administracija, na osnovu kojeg Maršalovog plana i kojih velikih investicija, kojim sektorskim reformama, sa kojom strukturom društvenog proizvoda i kojom novom dodatom vrijednošću – poručio je Radulović, koji tvrdi da ovakav Spajić ne zaslužuje mjesto u rekonstruisanoj Vladi, te da njegova politika više nema podršku poslanika Pokreta za promjene.
Za razliku od Radulovića, Spajićeve mjere podržao je vladajući SNP, koji je zatražio detaljniju elaboraciju najavljene poreske reforme.
– Moraju se sagledati svi aspekti takvog poduhvata, imajući u vidu dugoročnu održivost najavljenih mjera. Potrebno je konsultovati i poslodavce iz privatnog sektora i čuti kako će pomenuta poreska reforma uticati na njihovo poslovanje – saopštili su iz SNP-a.
Radulović: Smijurija
Branko Radulović juče je ocijenio da su Spajićeve tvrdnje da će Crna Gora imati najveći ekonomski rast za ovu godinu u istoriji čovječanstva smijurija.
– Proces treba posmatrati u kontekstu, kumulativno za period od 2019. do ove godine, bazirati se na veličini i strukturi BDP i DP, analizirati makroekonomske indikatore, izvršiti komparaciju i vidjeti da smo najgori. Pitam te eksperte da li je rast za ovu godinu rezultat novih brojnih radnih mjesta, inovativnih procesa i novog proizvoda ili je to posljedica najvećeg ekonomskog pada od 15 odsto u 2020. godini zbog epidemije i ljudske potrebe za punijim životom poslije lokdauna. To se u mehanici naziva procesi elastičnosti, plastičnosti i loma – kazao je Radulović.
