BATRIĆEVIĆ: “Uriniranje” po spomeniku zapravo eufemizam

Komentarišući incident u Nikšiću, istoričar Boban Batrićević smatra da je skrnavljenje spomenika Ljuba Čupića u Nikšiću zapravo obilježavanje teritorije, uz ocjenu da je osoba koja je to učinila izmanipulisana. Sve ovo što se dešava, kako je rekao, posljedica je višedecenijske propagandne mašinerije i njenog agresivnog rada, dodajući da je korišćenje riječi “uriniranje” po spomeniku zapravo eufemizam.

“Zato što se radi zapravo, izvinjavam se na rječniku, p***** na crnogorsku istoriju, na crnogorske heroje, antifašizam. To je jedno z********* teritorije, kao osvojili smo Crnu Goru, ovo je naša Crna Gora i vi više ne možete da imate svoga Ljuba Čupića”, rekao je Batrićević.

Nikšićanin koji je to uradio je, po mišljenju Batrićevića, izmanipulisan.

“Čin jeste za osudu, ali ono je samo nuspojava 30 godina propagandne mašinerije i njenog agresivnog rada u Crnoj Gori koji je pokušao da unizi doprinose antifašističke. Nikad se nije plivalo za krst u Crnoj Gori na ovaj način. Isti je slučaj sa litijama, one su se organizovale kad je veliki svetac, pa ljudi prošetaju oko crkve, a ne protesti”, kazao je istoričar i dodao da prisustvo čelnika bivše vlasti na skupovima nakon skrnavljenja spomenika nije mnogobrojno.

“Zašto ih nema na ulicama? Prvo, čini mi se zato što su ulicu posmatrali kao radikalno sredstvo, nijesu prošli taj koncept šta je aktivizam jer su od njega strijepili”, rekao je sagovornik TVCG.

Batrićević smatra i da je upotreba pojma “fašizam”, kao opisa onog što se dešava u Crnoj Gori, prejaka riječ, ako se uzmu iskustva fašizma i nacizma u 20. vijeku.

“Ali s obzirom na to sa čime se mi suočavamo 30 godina, ovo što radi aktuelna vlast je proces 30 godina intenzivnog rada na jačanju pansrpske ideologije. Može se reći da je na sceni jedna fašisoidna ideologija, koja ima obrise fašizma u tom kontekstu”, istakao je Batrićević.

Jezik koji koristi aktuelna vlast u Crnoj Gori, kako je rekao, pod pokroviteljstvom SPC i srpskih nacionalističkih organizacije, je izmijenjen u odnosu na jezik na koji smo navikli od 2006. godine.

“Više se ne koristi riječ ‘građani’. Sada je popularno, premijer i ministri, izbjegavaju riječ ‘građani’, već govore ‘narod’, a kad to kažu, znamo da u Crnoj Gori ne živi jedan narod, već više naroda”, pojasnio je Batrićević.

istoričar je kazao da se u desetak godina tranzicije između rata u BiH i nezavisnosti Crne Gore 2006. godine nijesu promijenili obrasci ponašanja u Srbiji, te da su ostali istovjetni onima s kraja 20. vijeka. Nije, kaže Batrićević, došlo do otklona od politike Slobodana Miloševića u obrazovnom sistemu i načinu razmišljanja.

On se osvrnuo na izjavu srpskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina, koji je juče saopštio da je najvažniji zadatak buduće generacije političara stvaranje “srpskog sveta”.

“To je ideologija koja je izgubila rat u Jugoslaviji prilikom raspada te zemlje, ali se nije odrekla te ideje”, istakao je Batrićević.