LAKOVIĆ-DRAŠKOVIĆ: Vanredni izbori su jedini izlaz iz krize

Vlada za godinu dana nije uspjela da kompletira pregovaračku strukturu. Podsjećanja radi, Vlada je neodgovorno, revanšistički, bez prethodne procjene, razriješila mnoge članove pregovaračke grupe, kao i šefove radnih grupa, dok su neki od njih podnijeli ostavke, što je bio, u malom broju slučajeva, njihov izbor, a u većem broju slučajeva su bili prinuđeni da to učine – kazala je Laković-Drašković

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije, te komentara koje smo imali priliku da čujemo od evropskih zvaničnika, nadam se da je sada već svima jasno da je situacija u Crnoj Gori došla do nivoa koji zahtijeva vanredne parlamentarne izbore u što kraćem roku – ocijenila je za Pobjedu advokatica i osnivačica NVO Institut za evropsku perspektivu Marijana Laković-Drašković.

Smatra da će jedino rezultati vanrednih izbora dovesti do smanjivanja tenzija i posvećenosti Vlade i svih političkih aktera životnim pitanjima građana i građanki, odnosno usvajanju evropskih vrijednosti, što, kaže ona, u godini koja je za nama apsolutno nije bio slučaj.

Danas smo, ističe Laković-Drašković, mnogo udaljeniji od Evropske unije nego u oktobru prošle godine.

OZBILJNO NARUŠEN SLUŽBENIČKI SISTEM

– U dijelu političkih kriterijuma EK je primijetila prisustvo nepovjerenja i tenzija između vlasti i opozicije, što je negdje i bilo očekivano, posebno kada je riječ o postizbornom periodu. Konstatovana je i nezapamćena eskalacija i podjele unutar vladajuće većine, kao i u istoriji nezapamćeni bojkot parlamenta od strane najveće političke partije parlamentarne većine. Dodatno, reforme nijesu mogle biti sprovedene ni zbog nepovjerenja i usijanih odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti – kaže Laković-Drašković, bivša šefica pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Naša sagovornica naglašava da je EK upozorila da je izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i njegovom primjenom ozbiljno narušen službenički sistem, da nedostaje institucionalna memorija, kao i stručnost kadra koji bi odgovorio zadacima integracionog procesa.

– Izmjene ovog važnog zakona rađene su bez konsultacija sa EK, uz javnu podršku univerzitetskog profesora, kao i nevladine organizacije koja se bavi reformom javne uprave, što dovoljno govori kako o nedostatku kapaciteta, tako i o lošoj namjeri u odnosu na one kadrove koji su predano i profesionalno radili svoj posao, a koji su prema njihovom mišljenju bili dio prethodne vlasti – konstatuje naša sagovornica.

Evropska komisija je, dodaje ona, primijetila i da se Vlada samo deklarativno bavi integracionim procesom.

– Vlada za godinu dana nije uspjela da kompletira pregovaračku strukturu. Podsjećanja radi, Vlada je neodgovorno, revanšistički, bez prethodne procjene, razriješila mnoge članove pregovaračke grupe, kao i šefove radnih grupa, dok su neki od njih podnijeli ostavke, što je bio, u malom broju slučajeva, njihov izbor, a u većem broju slučajeva su bili prinuđeni da to učine. Crna Gora već godinu nema pregovarača za poglavlja 23 i 24, a od napretka u tim poglavljima zavisi dalji tok pregovora. Bez ispunjavanja privremenih mjerila u ova dva ključna poglavlja Crna Gora neće moći da uđe u završnu fazu pregovora, odnosno u proces zatvaranja ostalih poglavlja – podsjeća bivša šefica za ova pregovaračka poglavlja.

Evropska komisija, ističe ona, prvi put je konstatovala stagnaciju u pravosuđu.

– Ovo treba da bude razlog za veliku zabrinutost. Od 2015. do danas EK je iz godine u godinu konstatovala određeni, odnosno u posljednjem izvještaju za 2020. godinu, ograničen napredak. Ranijih godina napredak je bio zahvaljujući dobrom zakonodavnom okviru i njegovoj dobroj implementaciji, prvenstveno u Ministarstvu pravde – kaže Laković-Drašković.

KRŠENJE PROCEDURA

Sagovornica Pobjede upozorava da kada je pravosuđe u pitanju izvještajnu godinu karakterišu dva ključna problema – zakoni se rade uz kršenje procedura za njihovo donošenje i činjenica da su sve pravosudne institucije u „v.d. stanju“.

– Usvajaju se zakoni koji nijesu usaglašeni sa mišljenjima relevantnih tijela Savjeta Evrope, kao što je slučaj sa Zakonom o državnom tužilaštvu. Za „v.d. stanje“ u pravosudnim institucijama ne snose odgovornost samo te institucije, već je to odgovornost i parlamenta, odnosno primarno predsjednika Skupštine od kojega se očekuje da inicira dijalog kako bi se izabrao vrhovni državni tužilac, četiri ugledna pravnika u Sudskom, pet u Tužilačkom savjetu, kao i dvoje sudija Ustavnog suda – kaže Laković-Drašković.

Smatra da su neustavno konstatovani prestanci mandata za više od 20 sudija i sutkinja, te nefunkcionalnost Sudskog savjeta doveli do neefikasnog pravosuđa i neuporedivo dužeg čekanja građana i građanki na pravdu, što, dodaje ona, značajno utiče na naš evropski put. Primjera radi, kaže Laković-Drašković, od ukupno 18 sudija, Vrhovni sud danas ima šest sudija, a slična situacija je i u ostalim sudovima.

Laković-Drašković ocjenjuje i da ova vlada za godinu nije učinila ništa na polju suzbijanja borbe protiv korupcije.

– EK smatra da je korupcija rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost, te da je potrebna snažna politička volja primarno izvršne vlasti da bi se ovo pitanje efikasno riješilo. Ključne zakone koji su bili predizborno, a i postizborno obećanje građanima, Vlada nije ispunila. Zakon o porijeklu imovine, na primjer, čiju izradu je Ministarstvo pravde tek počelo. Izmjene zakona o sprečavanju korupcije, radi usaglašavanja sa novom Direktivom o zaštiti zviždača iz 2019. godine, nijesu se našle ni u Programu rada Vlade, ni u Programu pristupanja Crne Gore EU za trogodišnji period. U Programu rada Vlade nijesu se našle ni izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama kako bi on bio usaglašen sa GRECO preporukama (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije – tijelo Savjeta Evrope) – zaključuje Laković-Drašković.

Politizacija policije

Bivša pregovaračica Crne Gore za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković ističe da je Evropska komisija, kada je donošenje zakona u pitanju, primijetila da je Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je rađen duže od četiri godine, u potpunosti politizovao Upravu policije, kao organ koji treba da bude potpuno operativno nezavisan, bez bilo kakvog upliva politike.

– Prethodna Vlada je veoma pažljivo, u saradnji sa ekspertima Evropske komisije i najboljim praksama, izradila kvalitetan Nacrt zakona, koji je aktuelna Vlada finalizovala i predložila Skupštini. Nažalost, vladajuća većina je amandmanski djelovala i usvojeno je rješenje da Skupština Crne Gore na prijedlog Odbora za bezbjednost i odbranu mora dati pozitivno mišljenje što je uslov za izbor direktora Uprave policije. To jasno ukazuje na namjere vladajuće većine – kategorična je naša sagovornica.