TREBALO IM JE POLA GODINE: Šefa tima za poglavlje 24 biraju ove sedmice

Vlada bi ove sedmice trebalo da izabere šefa radne grupe za poglavlje 24 u pregovorima sa EU, najavila je glavna pregovaračica Zorka Kordić.

Poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, ljudska prava i slobode su ključna u pregovorima sa EU, a prema novoj pregovaračkoj metodologiji, nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno dok se ne ispune privremena mjerila za 23 i 24.

Ona je, odgovarajući na kritike da ni nakon šest mjeseci od izbora nove Vlade nema šefova radnih grupa za poglavlja 23 i 24, za “Vijesti” rekla da je tim za poglavlje 24 sada formalno zaokružen sa Majdom Mulić na čelu tima, a odluka se očekuje na Vladi ove sedmice. Mulićeva je savjetnica ministra unutrašnjih poslova.

Kordićeva je rekla i da su za poglavlje 23 procedure u toku.

“U kontekstu priprema za primjenu nove metodologije, postupno obnavljamo sastav svih radnih grupa za pregovore. Obnovili smo pozive za članstvo svim relevantnim akterima i objavili javne pozive za učešće civilnog sektora”, rekla je Kordićeva.

Ona je ranije kazala da je za šeficu radne grupe za poglavlje 23 predložena Lidija Mašanović, generalna direktorica za evropske integracije u Ministarstvu pravde.

U novom non-pejperu Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24, između ostalog, sugeriše se da hitno treba riješiti pitanje izbora šefova i članova radnih grupa za ta poglavlja.

Iz Udruženja pravnika juče su saopštili da je neprimjereno da još nijesu izabrani šefovi radnih grupa za poglavlja 23 i 24.

“Krajnje je neprimjereno da država koja devet godina pregovara sa Evropskom unijom (EU) trenutno nema imenovana lica za navedene pozicije”, saopšteno je iz Udruženja.

Izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović ranije je za “Vijesti” kazala da nema opravdanja zašto to još nije urađeno.

„Ovo, najprije, ukazuje na to da s krnjim sastavom pregovarački tim ne može da se posveti zadacima na pravi način, a istovremeno se i šalje poruka da uprkos stalnom uvjeravanju, pregovarački proces nije prioritet za novu Vladu“, smatra Marovićeva.

U radnom dokumentu EK navodi se i da će nezavisno funkcionisanje i integritet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) biti ključni za procjenu napretka Crne Gore u poglavljima 23 i 24, u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Iz EK poručuju da bi povećanje aktivnosti tužilaštva u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, trebalo da dovede do uvjerljivijih rezultata u vidu optužnica, suđenja, pravosnažnih sudskih odluka i oduzimanja imovine.

Kordić je ocijenila da non-pejper za vladavinu prava predstavlja dobar orijentir Vladi za fokusiranje daljih napora u prioritetnim oblastima i svakako će poslužiti za izradu tzv. mape puta, čija priprema je dogovorena sa šefovima radnih grupa za sva poglavlja.

“Evropska komisija je ovim učinila napor da pomogne Crnoj Gori u identifikovanju preostalih izazova za ispunjenje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24. Pored smjernica na cijelih 22 stranice dokumenta za konkretne podoblasti poglavlja, Evropska komisija, u susret održavanju političke međuvladine konferencije, strateški ukazuje na značaj snažne političke volje koju Crna Gora treba da demonstrira – naročito u domenu nadležnosti Ministarstva pravde, kao i da pokaže spremnost za politički dijalog kako bi pravosuđe dobilo svoje čelne ljude”, rekla je Kordićeva.

Ona je najavila da bi prva politička međuvladina konferencija između Crne Gore i EU mogla biti održana u nastavku Savjeta EU za opšte poslove, a koji se planira za 22. jun 2021. u Luksemburgu.

Na međuvladinoj konferenciji biće razmatrana primjena revidirane metodologije proširenja.

Savjet EU dogovorio je 11. maja primjenu revidirane metodologije proširenja na pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, nakon što su obje zemlje kandidati izrazile spremnost da je prihvate.

U dokumentu pod nazivom Primjena revidirane metodologije proširenja na pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom navode se ključni elementi za poboljšanje procesa.

To su bolji fokus na temeljne reforme, jače političko upravljanje, povećana dinamičnost i predvidljivost procesa, zasnovana na objektivnim kriterijumima i rigoroznim pozitivnim i negativnim uslovljavanjima.

“Ovi elementi trebalo bi da budu predstavljeni na sljedećem sastanku Međuvladine pristupne konferencije sa svakom od zemalja kandidata na ministarskom nivou”, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Evropskog parlamenta.

Crna Gora ostaje posvećena članica NATO-a

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić učestvovaće na Samitu lidera zemalja članica NATO 14. juna u Briselu, potvrdila je za “Vijesti” njegova savjetnica za vanjske poslove Vanja Radević.

Na Samitu učestvuju predsjednici države ili vlade zemlje članice. Tako je, na primjer, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao na Samitu sredinom 2018. u Briselu, a tadašnji premijer Duško Marković u Londonu krajem 2019.

Generalni sekretar Jens Stoltenberg kazao je da je i od Krivokapića i od Đukanovića dobio uvjerenja da će Crna Gora ostati posvećena članica.

“Ono što je za mene bitno je da Crna Gora nastavi da pokazuje na djelima da je posvećena članica”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.