IVANOVIĆ: Nisam posjedovao ni jedan lični podatak koji je provjeravan

Crnogorski državljani treba da znaju da je i pored Zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, Crna Gora ostala uskraćena za odgovore na beskonačan niz upita da li se određeno lice – crnogorski državljanin nalazi upisan u birački spisak Republike Srbije, da li je državljanin Republike Srbije i od kada, saopštio je predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović.

CeMI je 13. aprila ove godine, analizirajući dostupni birački, utvrdio da je u birački spisak u Herceg Novom upisano 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od deset odsto biračkog tijela te opštine.

Određeni broj upisanih birača u birački spisak Crne Gore, shodno činjenici da posjeduju dvojno državljanostvo, upisan je i u birački spisak Srbije. Među njima je, kako tvrdi jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić,i određeni broj članova Vlade.

Pedsjednik DIK-a naglasio je i da je nekoliko nevladinih organizacija utvrdilo da se sudbina Crne Gore rješava sa određenim broj ljudi sa dvojnim državljnostvom, koji po sili zakona sudbinu Crne Gore ne mogu da uzmu u svoje ruke.

“Imajući u vidu navedene ustavne odredbe, Državna izborna komisija čvrstvo stoji na stanovištu da je povrijeđen princip jednakosti i ostvarivanja izbornog prava u Crnoj Gori od strane državljana druge države, te da je nesumnjiv javni interes države Crne Gore utvrđivanje broja državljana drugih država koji ostvaruju biračko pravo u Crnoj Gori. Princip vladavine prava tj. da građanin koji se ponaša u skladu sa poretkom sopstvene države ima realna očekivanja da država protiv protivpravnog ponašanja pravovremeno reaguje putem institucija koje se staraju o zakonitosti izbornog procesa”, jasan je Ivanović.

On ističe da je Crna Gora ostala uskraćena za odgovore od strane relevantnih organa Republike Srbije, u pogledu dostavljanja podataka koje je tražilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore.

“Zašto i kako Crna Gora nije mogla ostvariti javni interes u pogledu spoznaje ko su lica koja ostvaruju biračko parvo u Crnoj Gori i negdje drugo, sređivanju biračkog spiska, kako je ostala uskraćena za odgovore od strane relevantnih organa Republike Srbije, u pogledu dostavljanja podataka koje je tražilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore u dugom nizu godina? Crnogorski državljani treba da znaju da je i pored Zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, Crna Gora ostala uskraćena za odgovore na beskonačan niz upita da li se određeno lice – crnogorski državljanin nalazi upisan u birački spisak Republike Srbije, da li je državljanin Republike Srbije i od kada”, kazao je Ivanović.

On je bio jasan u ocjeni da organi javne vlasti mogu da u određenom dijelu „zađu“ u privatnu sferu pojedinca, ali samo ako je takvo miješanje utemeljeno na propisima, kao i na odgovarajućem i pretežnijem privatnom ili javnom interesu.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima govori o osnovama prava zaštite podataka o ličnosti. Tako pravo na privatnost nije apsolutnog karaktera, već se zaštita pruža samo od „proizvoljnog miješanja“ drugih lica. To znači da fizička i pravna lica, a posebno organi javne vlasti, mogu da u određenom dijelu „zađu“ u privatnu sferu pojedinca, ali samo ako je takvo miješanje utemeljeno na propisima, kao i na odgovarajućem i pretežnijem privatnom ili javnom interesu.

“Imajući u vidu naprijed navedeno, smatramo da je Državna izborna komisija u postupku provjere postupala u skladu s Ustavom, zakonom i konvencijama Međunarodnog prava. Ovo postupanje Komisije, nije imalo za cilj kršenje ljudskih sloboda i prava i propisa koji uređuju oblast zaštite podataka o ličnosti, već naprotiv, imalo je za cilj zaštitu ustavnosti, zakonitosti izbornog procesa, zaštite ustavnog principa zabrane diskriminacije i prava na jednakost građana pred Ustavom i zakonom, kao i obaveze da se ‘stara o zakonitom sprovođenju izbora’, koja je propisana Državnoj izbornoj komisiji u skladu s članom 32 stav 1 tačka 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika”, jasan je predsjednik DIK-a.

Ivanović je ocijenio da vlast koja proizilazi iz nezakonito sprovedenog izbornog procesa, nema legalitet niti legitimitet i da je zbog toga javni interes zaštita zakonitosti izbornog procesa.

“Istovremeno, napominjemo da vlast koja proizilazi iz nezakonito sprovedenog izbornog procesa, nema legalitet niti legitimitet i zato javni interes za sprovođenje radnji u cilju zaštite zakonitosti izbornog procesa ima prioritet u primjeni u odnosu na zaštitu podataka o ličnosti iz razloga što ta prava nemaju karakter apsolutnih prava i činjenice da Ustav Crne Gore propisuje. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”, naveo je Ivanović.

Kako je kazao, sada se u Skupštini traži “zatvor” za one koji su upoznali javnost sa problemom dvojnog državljanstva.

“U situaciji smo da poslanici u parlamentu zahtijevaju pravne konsekvence za one koji su otkrili problem dvojnog državljastva. Konkretno, zahtijevaju da se utvrdi, kako oni tvrde, da je nezakonito utvrđena nezakonitost. Ako uzmemo u obzir aktuelnu situaciju i podijeljenost društvo, ne mogu ni da pretpostavim šta bi se sa ‘akterima otkrivanja nezakonitosti’ dogodilo u slučaju aktivnijeg obračuna. Ne naslućujem obračune kao u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali situacija u kojoj se danas nalazi u Crnoj Gori, sve je samo ne sigurna zona za kritičare nezakonitosti u našoj državi”, ocijenio je on.

Ivanović čvrsto stoji iza svojega stava da je apsolutna neistina ono što se danas čulo u toku skupštinskog zasijedanja.

“Neistina je ono što se danas čulo u toku skupštinog zasijedanja. Nijesam imao u posjed ni jedan lični podatak koji je provjeravan. Čak mogu da tvrdim da ni ostali članovi komisije nijesu imali uvid u to. Da li najveći grijeh to što se ta nezakonitost dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova i to na vrlo precizan način – na koverti je stajalo ‘ministru na ruke’? Ako je nota bene da se nivo poštovanja vladavine prava u jednoj državi mjeri molitičkom moralnošću, kako se osjećaju oni koji su danas u parlamentu izjavili da sam ja lično obradio te podatke? Da li ima tu političke moralnosti”, pitao je Ivanović.

On je ocijenio da se odavno nije čuo rigidniji stav nego danas u Parlamentu i opovrgavajući takav stav, on nudi kao dokaz dokumentaciju zapisnika sa sjednice, kao i svjedočenja članova komisije. Ivanović je naglasio i da sasvim smireno dočekuje odluku Skupštine.

“Odavno nijesam čuo rigidniji stav nego danas u Parlamentu. Kako bih opovrgao danas izrečeno, nudim kao dokaz dokumentaciju zapisnika sa sjednice i svjedočenje članova, a odluku Skupštine, kao što sam i do sada izjavljivao, dočujem sasvim smireno. Čak i smirenije nego do sada, jer priželjkujem da dam odgovor tužilaštvu, jer je on utemeljen na dokazima”, naveo je Ivanović.

Nakon objelodanjivanja svih ovih informaija, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama – Odsjek za nadzor upućena je inicijativa za pokretanje postupka nadzora, kako se navodi, zbog sumnje na nezakonitu obradu ličnih podataka iz biračkog spiska za opštinu Herceg Novi od strane Državne izborne komisije, na način da se jedinstveni matični broj svakog birača provjeravao elektronskim putem kroz biračke spiskove Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.