KRIVOKAPIĆ: Nezakonita dva člana Temeljnoga ugovora, potpisaće kad u Srbiji izaberu novog mitropolita na CT

Piše: Vladimir Jovanović

Dva člana teksta Temeljnoga ugovora koji je napisan u Patrijaršiji Srbije i dostavljen Vladi Zdravka Krivokapića – nijesu u skladu sa zakonima Crne Gore.

To je juče, gostujući na srpskoj TV „K1”, saopštio Krivokapić.

„Dva člana NIJESU u duhu sa zakonom, važećim zakonima u Crnoj Gori”, kazao je.

Ovo je protivno tvrdnjama i Porfirija Perića od 22. aprila i Joanikija Mićovića od prije nekoliko dana, da je sadržaj Temeljnoga ugovora usaglašen s Krivokapićem i da je preostalo samo njegovo potpisivanje.

Perić je tada precizirao da je „postignuta saglasnost sa premijerom Crne Gore Krivokapićem oko potpisivanja Temeljnoga ugovora između države Crne Gore i SPC”, a Mićović da su „gledali da sve bude u skladu s Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore”.

Verifikacija Temeljnoga ugovora je obavljena od strane Sinoda SPC – u kojem nema episkopa iz Crne Gore – a koji sastavljaju četvorica državljana Srbije i jedan državljanin BiH: Porfirije Perić, mitropolit dabrobosanski Hrizostom Jević, episkop bački Irinej Bulović, episkop šumadijski Jovan Mladenović, episkop kruševački David Perović.

Krivokapić, međutim, svojom jučerašnjom izjavom, biranim riječima, tvrdi da su dvije odredbe u verziji koju mu je dostavio Perić i njegov Sinod – nezakonite.

„Znate kako, ne može ni jedna ni druga strana da ne poštuju – jedna zakon i Ustav, a druga, ona crkvena, kanonsko pravo i crkveno ustrojstvo”, kazao je Krivokapić za TV „K1”.

„Mi smo dosad usaglasili najveći dio članova koji predstavljaju osnov za ugovor”, odgovorio je Krivokapić na pitanje da li je ugovor usaglašen ili se još usaglašava.

Krivokapić je na TV „K1” odbio da precizira sadržaj spornih odredbi iz teksta Temeljnoga ugovora koji mu je dostavljen iz Srbije:

„Ne bih u to ulazio, to su detalji koje treba da odradi Vlada s predstavnicima SPC. I mi ćemo to vrlo brzo procesuirati”.

Iz njegovih odgovora proizilazi da je probijen jedan ili više termina za potpisivanje ugovora koje je telefonski dogovarao sa Perićem. Naime, patrijarh Srbije je 22. aprila izjavio da je s Krivokapićem „postignuta saglasnost da nakon Vaskršnjih praznika bude potpisan Temeljni ugovor”.

„Treba birati najbolji datum za potpisivanje, kada će biti sve jasno”, rekao je juče Krivokapić i nedvosmisleno rastegao Perićev interval „nakon Vaskršnjih praznika”.

Da li Krivokapić kupuje vrijeme i odugovlači potpisivanje Temeljnoga ugovora kako bi imao neki adut u ruci u epilogu postupka razrješenja ministra Vladimira Leposavića? Za 11. maj, dva dana nakon lokalnih izbora u Herceg Novome, zakazano je zasijedanje Skupštine Crne Gore na kojem je moguće da će se poslanici, na prijedlog 40 opozicionih poslanika, izjašnjavati o razrješenju Leposavića – koji je ispred Krivokapićeve vlade bio delegiran da vodi, zapravo, da fingira „pregovore” sa SPC o Temeljnom ugovoru.

Za razliku od Krivokapića, Leposavić je nedavno kazao da su odredbe Temeljnoga ugovora u potpunosti upodobljene zakonima Crne Gore.

Krivokapić je za TV „K1” kao novi, za njega poželjan termin za potpisivanje ugovora sa SPC, naznačlio 23. maj ili koji dan docnije, kada bi se, kako je najavio Joanikije Mićović – a Patrijaršija Srbije NIJE zvanično potvrdila – na zasijedanju Arhijerejskoga sabora SPC izabrao novi mitropolit crnogorsko-primorski:

„Možda se to (termin za potpisivanje Temeljnoga ugovora) nekako prirodno poklapa s onim trenutkom kada bude na Saboru definisan mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske. I ujedno da to bude neka zajednička svečanost. To je, čini mi se, najbolji dan”.

Prema raspoloživim podacima, tekst Temeljnoga ugovora Krivokapiću dostavljen od Patrijaršije u Beogradu, koju kontroliše Aleksandar Vučić, ima oko 15 članova, te nesrazmjerno opširnu tzv. preambulu o „imovini” SPC u Crnoj Gori.

Nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Srbija vjeruje da će Temeljnim ugovorom staviti tačku na svoju krađu kulturnoga nasljeđa i novovjekovne istorije Crne Gore.

SPC je osnovana 1920, Mitropolija crnogorsko-primorska 1931, a Episkopija budimljansko-nikšićka 2001. godine.

Sve crkve i manastiri sagrađeni do 1918. u Kraljevini Crnoj Gori državna su imovina, kojom je upravljala njezina autokefalna Crkva.