Politika
POSLANIČKE PLATE: Čavor, Vuković, Bulatović i Radulović najplaćeniji
Skupština Crne Gore isplatila je za novembarske zarade poslanika aktuelnog saziva parlamenta 102.848 eura, pokazuju skupštinski podaci o zaradama. Za poslanike iz prošlog saziva koji ostvaruju pravo na zaradu, isplaćeno je dodatnih 55.933 eura.
Prema objavljenom dokumentu najplaćeniji poslanik 27. saziva parlamenta je Branko Čavor iz Demokratske partije socijalista čija je novembarska zarada 1.919 eura.
Aktuelni predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić primio je za novembar razliku u zaradi od 795 eura, a potpredsjednik Vlade Dritan Abazović 1.475 eura.
Novi predsjednik Skupštine Aleksa Bečić u prethodnom mjesecu je zaradio 1.726 eura.
U novembru je pored Čavora, u DPS najviše prihodovao Miodrag Vuković (1.878 eura), kao i poslanici Demokratskog fronta Branko Radulović i Predrag Bulatović – 1.892 odnosno 1.838 eura.
Bivši predsjednik Skupštine, sada poslanik Socijaldemokrata, Ivan Brajović u oktobru je prihodovao 1.670 eura.
Lider Demosa Miodrag Lekić je obavljajući poslaničku funkciju u prethodnom mjesecu zaradio 1.811 eura.
Lideri DF-a Milan Knežević i Nebojša Medojević u oktobru su zaradili 1.496 odnosno 1.675 eura. Andrija Popović iz Liberalne partije 1.689 eura.
Među bivšim poslanicima, najplaćenija je bila nova predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova Marina Jočić, koja je za novembar zaradila 1.824 eura.
Za sadašnje i bivše savjetnike 16.500 eura
Skupština je osim aktuelnim i bivšim poslanicima, isplatila zarade i savjetnicima. Aktuelnim savjetnicima predsjednika Skupštine Aleksandru Klariću i Nevenu Gošoviću isplaćeno je za novembar 1.194 eura, odnosno 1.876 eura.
Za bivše savjetnike koji ostvaruju pravo na zaradu isplaćeno je oko 14.000 eura.
-
Društvo3 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta5 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika4 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika2 days ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar2 days ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend