PREDSJEDNIK ODLUČIO: Đukanović vratio tužilački zakon parlamentu na ponovno odlučivanje

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu donijet je na sjednici Skupštine 12. maja

Predsjednik Milo Đukanović vratio je parlamentu, koristeći ustavnu mogućnost, na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koji je Skupština donijela na sjednici 12. maja.

Đukanović je, među razlozima za tu odluku, ukazao da je Državno tužilaštvo, shodno članu 134 Ustava, jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, a da samostalnost Državnog tužilaštva obezbjedjuje Tužilački savjet, kako to nalaže član 136 stav 1 Ustava Crne Gore.

“Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) je u svom Hitnom mišljenju CDL – P (2021) 008 od 10. maja 2021. godine, datom na revidirani Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu, eksplicitno dovela u pitanje očuvanje samostalnosti Državnog tužilaštva, usled zadržavanja odredbi Nacrta pomenutog zakona o istovremenom prestanku mandata svim članovima Tužilačkog savjeta, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a prije isteka njihovog mandata (čl. 185 b), za što, po ocjeni Venecijanske komisije, nema opravdanja (t. 69. i t. 70. Hitnog mišljenja VK), jer bi to predstavljalo ‘ozbijno kršenje nezavisnosti Tužilačkog savjeta’, pri čemu se Venecijanska komisija jasno odredila prema Nacrtu ovog zakona, navodeći da ‘Venecijanska komisija nije uvjerena da je opseg reformi dovoljan u pogledu sprječavanja rizika od politizacije Tužilačkog savjeta’,” naveo je Đukanović u dokumentu upućenom predjedniku Skupštine Aleksi Bečiću.

Kada je u pitanju način izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, “Venecijanska komisija ‘ponavlja da je neophodno osigurati da Tužilački savjet ne bude politizovan. Venecijanska komisija ne smatra da je izbor u Parlamentu prostom većinom pogodan za političku neutralnost ili barem pluralizam. Kada se sistem kvalifikovane većine ili proporcionalne većine ne čine prihvatljivim rješenjem, kao prelazno rješenje se može prihvatiti prosta većina, samo ukoliko je praćena dodatnim čvrstim garancijama i zaštitnim mjerama’. (t. 65. Hitnog mišljenja VK)”, dodaje predsjednik države.

Đukanović ukazuje i na odredbe člana 135 stav 1 Ustava Crne Gore kojim je propisano da poslove Državnog tužilaštva vrše rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci, pa zadržavanje odredbi po kojima vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, sa svim ovlašćenjima koje ima Vrhovni državni tužilac, može biti neko ko nije državni tužilac (čl. 8 stav 1 i 2 i čl. 184 c), otvara pitanje usaglašenosti ovih odredbi sa citiranim članom Ustava Crne Gore.

“Istovremeno, Venecijanska komisija u svom Hitnom mišljenju ukazuje da ‘postoje jaki argumenti za izbor vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca iz reda postojećih najviših tužilaca.’ (t. 72. Hitnog mišljenja VK). Rješenje iz čl. 8 st. 3 i 4 Zakona, po kome vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može biti biran na period od šest mjeseci, koji period se može produžiti za još šest mjeseci, kritikovano je od strane Venecijanske komisije, već u Mišljenju iz marta mjeseca 2021. godine, a kritika je ponovljena i u Hitnom mišljenju od 10. maja 2021. godine, uz upozorenje da bi ‘u suprotnom ustavne odredbe koje Parlamentu daju ovlašćenje za izbor Vrhovnog državnog tužioca i utvrdjuju ograničeno trajanje mandata Vrhovnog državnog tužioca bile obesmišljene.’ (t. 52. Hitnog mišljenja VK). Na osnovu izloženog, cijenim razložnim da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu vrati Skupštini na ponovno odlučivanje”, zaključuje Đukanović.