REKONSTRUKCIJA VLADE: Brzo rješenje ili krah pregovora

Direktor Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević, ocijenio je da će pregovori stranaka parlamentarne većine o rekonstrukciji Vlade propasti ako se ne okončaju do kraja mjeseca.

On je “Vijestima” kazao da je jučerašnji zahtjev premijera Zdravka Krivokapića, da se vladajuće partije u kratkom roku izjasne o njegovom predlogu rekonstrukcije Vlade, “vrlo operativan”.

Krivokapić je juče predložio predstavnicima parlamentarne većine da rekonstruisana Vlada ima 16 ministarstava i tri potpredsjednika, o čemu partije vlasti treba da se izjasne do 8. oktobra.

”Eventualno povećanje broja resora može koincidirati sa ulaskom manjinskih partija u Vladu”, piše u predlogu.

Dva dana kasnije, 10. oktobra, partije i premijer treba da zauzmu zajednički stav, kako bi se nakon tog datuma prešlo na priču o modelu rekonstrukcije Vlade.

Za sada je izvjesno da će rekonstrukciju Vlade podržati 38 poslanika vlasti, jer GP URA ne odustaje od zahtjeva da se Vlada rekonstruiše na ekspertsko-nestranačkom modelu.

Krivokapić će na pregovore naredne sedmice pozvati partije manjina.

Janjušević ističe da ne zna da li se, zbog različitih pogleda u vlasti o pitanju rekonstrukcije, može očekivati da će svi njeni akteri brzo dati saglasnost o eventualnom budućem modelu Vlade.

”Svako odugovlačenje pregovora značilo bi njihov neuspjeh. Ako se pregovori ne završe do kraja oktobra, mislim da će kasnije ići veoma teško, odnosno da od njih neće biti ništa. U nekim opštinama ubrzo slijede lokalni izbori, pa će se svi akteri parlamentarne većine posvetiti njima, što znači da neće željeti da kroz pregovore o rekonstrukciji Vlade narušavaju svoje izborne rejtinge”, objašnjava Janjušević.

On smatra da zahtjev Građanskog pokreta URA da rekonstruisana Vlada bude ekspertsko-nestranačka, može biti velika i nepremostiva prepreka u pregovorima stranaka vlasti.

To, kaže, može dovesti do toga da aktuelna Vlada, koja nema podršku u parlamentu, nastavi da funkcioniše.

”Niko od subjekata parlamentarne većine neće se usuditi da krene na izbore i imaćemo ovakav status kvo koji nikome neće ići u prilog, a ponajmanje građanima. To bi svim akterima vladajuće scene nanijelo štetu”, naglašava Janjušević.

Upitan očekuje li da manjinske partije uđu u eventualno rekonstruisanu Vladu, on odgovara da je pitanje koliko su one spremne na to s obzirom na njihove dosadašnje sumnje u rad Vlade, njena personalna rješenja, politiku…

”To je pitanje za njihove stranačke organe. Bilo bi dobro kad bi manjine pokazale spremnost da uđu u rekonstruisanu Vladu i daju joj određeni vid snage i podrške. Međutim, teško da će zauzeti takav stav s ozbirom na njihove dosadašnje stavove”, poručuje Janjušević.

Krivokapić je na jučerašnjem sastanku predstavnicima parlamentarne većine dao predlog u kom se navodi da glavno načelo strukturnog i kadrovskog unapređenja Vlade ostaje njen ekspertski karakter.

Premijer je predložio da bi resori koji su se pokazali kao previše obimni za dobro upravljanje, trebalo da se podijele.

”To su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, piše u predlogu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Za odabir kandidata koji će biti imenovani za ministre, kako se dodaje, poželjno je predložiti više kandidata i biografija, “pri čemu premijer obavlja razgovore s potencijalnim kandidatima”.

”Nakon obavljenih razgovora, premijer će prezentovati svoje stavove i utiske o kandidatima, onim političkim subjektima koji su ih predložili”, ističe se.

Navodi se da je predlaganje potpredsjednika Vlade autonomno pravo premijera, te da sporazum triju lidera pobjedničkih koalicija (Krivokapića, Alekse Bečića i Dritana Abazovića) od 9. septembra 2020. ostaje polazna osnova za buduću saradnju.

Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić, je kazao da parlamentarna većina nije postigla konkretan dogovor, navodeći da 38 poslanika ima isti stav, a tri poslanika GP URA drugačiji.

Istakao je da je premijer dao predlog koji nije obavezujući za parlamentarnu većinu, saopštavajući da mu je prihvatljivo što god se dogovori većina.

”To je ono što računamo da je jedan konstruktivni predlog Vlade i premijera…I pored napora koji smo uložili mi iz DF-a i Demokratske Crne Gore da postignemo konkretan dogovor u skladu s onim što je bilo sugerisano od drugih političkih činilaca parlamentarne većine – da će ako se dogovore DF i Demokrate to svi prihvatiti – nažalost se ispostavlja da dogovor koji smo dugo pokušavali da uspostavimo nije prihvatljiv u ovom trenutku poslanicima URA”, rekao je Mandić.

Dogovor DF-a i Demokrata o rekonstrukciji Vlade prethodno je podržao i premijer.

Mandić je kazao da je premijer na sastanku saopštio da stranke mogu da uzmu u obzir njegov papir, a i ne moraju, već mogu da imaju svoje predloge.

Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od čelnika DF-a, Milan Knežević, rekao je da je premijerov predlog tek jedna od osnova koje treba nadograđivati.

”Dajemo prednost dogovoru, ali mi se čini da se u ovom trenutku ne vidi izlaz iz ove situacije”, rekao je Knežević.

Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković rekao je da vjeruje da je kroz još nekoliko etapa pregovora moguće doći do rješenja o rekonstrukciji Vlade.

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović kazao je da ga raduje da su svjesni krize u kojoj je država i da će biti glavni akteri za njeno rješavanje.

”Svjesni smo toga da još nije počela demontaža totalitarnog sistema….Dogovorili smo se da ta nova, rekonstruisana Vlada počiva na demokratskim načelima. To znači da se uvaži onaj ko je najjači, onaj koji nosi najveću političku jačinu, da u novoj Vladi ima ne najveći broj fotelja, nego ponajveću odgovornost”, rekao je Radulović.

On je naveo da ko misli da u Vladi treba ostvariti neke lične privilegije, “grdno se vara” i ne treba ni da stanuje ni na političkoj, ni na ukupnoj društvenoj sceni Crne Gore.

”Saglasili smo se da moramo imati reformske procese. Potenciram komunikaciju u parlamentarnoj većini, ovako više ne ide”, rekao je Radulović.

On je kazao da će onaj ko sad nije za punu saglasnost, možda biti praktičniji ako Vladu na principijelnim osnovama prošire s pet poslanika manjina.

”Tada ćemo imati 46, pa onaj jedan ili oni trojica, biće vrlo pametniji i pragmatičniji u takvoj situaciji”, kazao je Radulović.

Srđan Pavićević iz CIVIS-a je rekao da je skoro sve što je premijer predložio bilo prihvatljivo, ali da se bije bitka da li će Vlada biti vlada eksperata ili političara.

On je rekao da URA još instistira da u Vladi budu eksperti koji nisu politički obilježeni, ali da je ubijeđen da će na kraju pobijediti opšti interes.

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić je rekao da ga ne raduje što se iz određenih struktura govori jezikom ucjena.

”Za Pravu i mene lično prihvatljiv je svaki argument, osim argumenata ucjena. Ako je 38 poslanika došlo do skoro zajedničkog stava da treba doći do rekonstrukcije koja bi mogla da uključi i ljude iz političkih subjekata, ako je tu mogućnost otvorio i premijer, onda svako onaj koji bude protiv toga, treba da se suoči s građanima i objasni zbog čega je protiv te ogromne većine”, rekao je Milačić.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je kazao da su na sastanku iskristalisana dva pristupa – jedan koji je baziran na osnovu sporazuma DF-a i Demokrata, i drugi koji zastupa URA – da se Vlada rekonstruiše na ekspertsko-nestranačkom modelu.

On je kazao da je premijer dao draft, a ne zvaničan predlog rekonstrukcije. Dodaje da će premijer samo podržati predlog za rekonstrukciju koji podrži 41 poslanik.

Istakao je da inicijalni predlog DF-a i Demokrata ne obavezuje GP URA i nema njihovu podršku, te da je premijerov draft nešto o čemu mogu razgovarati na principijelnoj ravni.

On je kazao da ne mogu odlučivati da li neko ministarstvo treba podijeliti bez konkretne analize da li to ministarstvo u ovakvom obliku može da funkcioniše.

”Insistirao sam da bilo kakav predlog za rekonstrukciju, promjenu strukture, mora proizaći iz analize rada Vlade, da vidimo na osnovu mjerljivih parametara, koji su ministri ostvarili rezultate, koji možda nisu, da li neka ministarstva treba razdvojiti ili neka spojiti ili uvesti nova”, kazao je Konatar.

On je naglasio da će ako ne bude dogovora o rekonstrukciji, Vlada nastaviti da funkcioniše sve dok joj se ne izglasa nepovjerenje.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da nije čuo oprečne stavove u odnosu na drugu fazu predloga premijera – strukturu rekonstruisane Vlade.

Istakao je da nisu išli u druge detalje na sastanku, osim da rekonstruisana Vlada treba da ima 16 ministarstava i tri potpredsjednika.

”Vjerujem u dogovor kad je u pitanju druga faza. Vjerujem da će kolege shvatiti da ovo nije borba za funkcije, nego za razrješenje krize izvršne vlasti”, rekao je Bogdanović.

Bogdanović: Traži se stranački Tužilački savjet, a nestranačka vlada

Boris Bogdanović smatra da se Tužilački savjet (TS) može formirati za nekoliko dana, ali da je problem što se insistira na stranačkom TS, a nestranačkoj vladi.

On je pojasnio da će se, kad se postigne konsenzus u odnosu na predlog oko strukture rekonstruisane Vlade, onda razgovarati o modelu te vlade.

”Prva faza su principi, oko kojih smo se svi saglasili. Sad treba da se usaglasimo oko strukture rekonstruisane Vlade, treća faza je model te rekonstruisane vlade i četvrta – kadrovska struktura Vlade”, zaključio je Bogdanović.

Izbori ne mogu riješiti političku krizu

U predlogu Krivokapića navodi se da je za odabir kandidata koji će biti imenovani za ministre poželjno predložiti više kandidata i biografija, “pri čemu premijer obavlja razgovore sa potencijalnim kandidatima”.

”Nakon obavljenih razgovora, premijer će prezentovati svoje stavove i utiske o kandidatima onim političkim subjektima koji su ih predložili”, piše u predlogu.

Predsjednik Vlade, kako se dodaje, odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u prethodnom periodu odgovorili izazovima, aktuelni potpredsjednik biće prvi potpredsjednik Vlade, a svi potpredsjednici ujedno i resorni ministri.

”Predlaganje potpredsjednika je autonomno pravo predsjednika Vlade”, piše u predlogu.

Navodi se i da sporazum od 9. septembra 2020. ostaje polazna osnova za buduću saradnju.

”Izbori ne mogu riješiti političku krizu i narodna volja, iskazana 30. avgusta 2020. godine, treba da obezbijedi kontinuitet zajedničkog djelovanja triju koalicija do redovnih izbora 2024. godine. Sve razlike i sporna gledišta treba da budu u statusu moratorijuma. Učešće predstavnika manjinskih naroda u Vladi je osobito poželjno”, piše u predlogu.