Vuksanović-Stanković: Vlast nije pokazala volju za dogovorom

Što reći o vlasti koja sama sa sobom ne može ništa da se dogovori, sem ponekad oko funkcija. Kako se može bilo što dogovoriti s opozicijom ili izaći u susret evropskim pozivima na dijalog – kaže Draginja Vuksanović-Stanković

Izborna reforma praktično stoji u mjestu iako je Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva formiran u decembru 2020. godine. To je jedna od brojnih oblasti gdje ova vlast nije pokazala nikakvu političku volju za dogovorom u materiji koja veoma dugo opterećuje politički sistem – kaže za Pobjedu Draginja Vuksanović-Stanković, članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Ukazala je na to da nepovjerenje u izborni proces traje dugo.

– Ni u prethodnom periodu nije bilo napora da se poradi ozbiljno na ovom pitanju, a za mandata ove većine stanje je dodatno degradirano – poručila je Vuksanović-Stanković.

Samovolja

Prema njenim riječima, „parlamentarna većina je svoju vlast shvatila kao puku samovolju, kao instrument da zarobi sistem i da kroz prizemne partijske trgovine dolazi do brojnih pozicija i privilegija“.

– Iskorak u pravcu dogovora, evropski dijalog, posebno na temu izbornog zakona, koji se mora donijeti dvotrećinskom većinom, njima nikada nije bio u interesu. Što misle o reformi izbornog zakonodavstva, dijalogu i dogovoru najbolje su pokazali predlažući nakaradne dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, od kojih su, na kraju, i sami odustali – kaže Vuksanović-Stanković.

Prema njenim riječima, vlast se ni sama sa sobom ne može dogovoriti.

– Na kraju, što reći o vlasti koja sama sa sobom ne može ništa da se dogovori, sem ponekad oko funkcija. Kako se može bilo što dogovoriti s opozicijom ili izaći u susret evropskim pozivima na dijalog – dodala je Vuksanović-Stanković.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu tokom ovog mjeseca nastavio je rad poslije pauze od pet mjeseci, a novi rok za završetak posla je 31. decembar, umjesto 30. jun, kako je bilo predviđeno ranijom odlukom. Da bi završio obaveze zbog kojih je formiran, neophodno je da se postigne visok stepen saglasnosti vlasti i opozicije, jer za izbor krovnog Zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska podrška u Skupštini.

Među zadacima Odbora je i dalja dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu. Bez obzira na to, parlamentarna većina je zaobilazeći Odbor Skupštini predložila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su predviđale održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Međutim, dopune tog zakona većina je povukla iz procedure i to nakon završene plenarne rasprave, a nakon što koalicija „Crno na bijelo“ nije prihvatila amandmane SNP-a koji su predviđali obavezu odgađanja izbora u Mojkovcu, Petnjici i Cetinju, i njihovo objedinjavanje sa lokalnim izborima naredne godine.

Ponovo konkurs

Odbor je 10. novembra raspisao ponovni konkurs za dva pridružena člana iz akademske zajednice. Na prvom javnom pozivu za izbor dva pridružena člana iz akademske zajednice nije bilo prijavljenih kandidata, dok na drugom konkursu prijavljena su dva kandidata od kojih jedan nije ispunjavao uslove konkursa. Glasalo se o jedinom preostalom kandidatu koji ispunjava sve uslove – Zlatku Vujoviću, izvršnom direktoru CEMI-ja, ali, iako se radilo o kandidatu koji je koordinirao monitoringom svih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori od 2000. do 2012. godine i koji ima sve reference, on nije podržan od većine u Odboru. Opozicioni članovi u Odboru tada su odlučili da ne učestvuju u daljem radu tog tijela, obrazlažući odluku time da „kod parlamentarne većine ne postoji suštinska namjera da se realizuju ciljevi zbog kojih je Odbor obrazovan“.

Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru ukazala je na stagniranje u reformama izbornog zakonodavstva. Navedeno je da, osim što je u decembru 2020. godine parlament formirao novi odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu koji je prvobitno do kraja juna 2021. godine trebalo da predloži reformu zakonodavnog okvira, gotovo ništa nije urađeno, naročito na izmjenama zakona o izboru odbornika i poslanika. U Izvještaju je konstatovano i da su u maju tri poslanika DPS-a suspendovali učešće u Odboru, kao i da su u junu preostala četiri opoziciona poslanika učinili isto, pa je njegov rad bio blokiran.

Odbor je do sada održao pet sjednica. Formiran je u decembru prošle godine kao privremeno radno tijelo, a radi ciljeva – sveobuhvatne reforma izbornog zakonodavstva i uspostavljanja punog povjerenja javnosti u izborni proces. Zadaci Odbora su implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, kao i iz izvještaja OEBS/ODIHR misija, zatim definisanje prijedloga zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zakona o registrima prebivališta i boravišta. Među zadacima su analiza primjene zakona o ličnoj karti, kao i o crnogorskom državljanstvu, te jačanje sveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa značajnih za izborne procese, uključujući Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije, čiji je cilj, između ostalog, i jačanje povjerenja javnosti u njihov rad.

Odluka

Odbor, shodno odluci o njegovom formiranju, ima 14 članova, i to po sedam iz vlasti i opozicije. U radu Odbora u statusu pridruženog člana mogu učestvovati i do tri predstavnika nevladinog sektora i dva iz akademske zajednice – univerziteta, bez prava odlučivanja, i to uz uslov da su u prethodne tri godine aktivno djelovali u vezi sa predmetom rada Odbora, dali doprinos prethodnim izbornim reformama i u oblastima rada Odbora ostvarili javnu prepoznatljivost. U radu Odbora, po pozivu, bez prava odlučivanja, mogu učestvovati predstavnici Vlade, ministarstava i drugih državnih organa, organizacija i institucija, civilnog društva, međunarodnih organizacija i institucija, kao i eksperti, konsultanti, naučni i stručni radnici iz oblasti predmeta rada Odbora, zatim predstavnici naučnih, stručnih institucija i drugih pravnih lica, kao i drugi subjekti ili predstavnici subjekata relevantnih za predmet rada Odbora.

Prema Odluci o formiranju Odbora, u postupku utvrđivanja prijedloga zakona i drugih akata, kao i svih drugih rješenja u vezi sa ciljem i zadacima tog tijela, Odbor odlučuje konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići, a postoji podrška članova Odbora koja garantuje postizanje potrebne većine u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa.

Stanje neredovnosti u oblasti izbornog procesa

Draginja Vuksanović-Stanković istakla je da je jedna od „upečatljivijih činjenica da je vlast smijenila predsjednika Državne izborne komisije u julu 2021. godine a da još uvijek nije imenovala novog“.

– Time je i u oblasti izbornog procesa uvela stanje neredovnosti – ocijenila je Vuksanović-Stanković.