VOLKER: Stranke koje su dovele vlast, nijesu samo proruske, već dovode u pitanje osnove crnogorske nezavisnosti

NATO i Sjedinjene Države pažljivo će pratiti imenovanja u bezbjednosnom i vojno-obavještajnom sektoru u Crnoj Gori, kazao je bivši američki diplomata, trenutno ekspert Centra za analizu evropske politike Kurt Volker. U intervjuu za Glas Amerike, Volker je poručio da bi novoj crnogorskog Vladi trebalo dati šansu da pokaže da će zadržati zemlju na dosadašnjem prozapadnom kursu koji, kako ocjenjuje, žele da poremete pojedini u Moskvi, Srbiji, ali i samoj Crnoj Gori.

Nova crnogorska vlada saopštila je da se njeni spoljnopolitčki i prioriteti u oblasti odbrane neće mijenjati, da će ostati na dosadašnjem kursu – članstva u NATO-u i približavanja EU. Opozicija međutim tvrdi da to nije slučaj i istovremeno kritikuje nove kadrove u bezbjednosnom i vojno-obavještajnom sektoru kao proruske. Da li postoji opasnost da strateški savez Crne Gore sa zapadom može biti doveden u pitanje?

Kada je riječ o vladi, apsolutno ste u pravu. Kazali su ispravne stvari o tome da će ostati na istom kursu kade je riječ o NATO-u, Evropskoj uniji i transatlantskim odnosima i trebalo bi da to prihvatimo i da ih držimo za riječ.

To je ispravna politika, ali je istovremeno važno da Crnogorci razumiju da postoje ljudi koji žele da poremete odnose Crne Gore sa Zapadom. Ljudi u Moskvi, u Kremlju, u Srbiji, pa čak i pojedini u Crnoj Gori. Zbog toga je važno biti na oprezu i osigurati da se održi zapadna orijentacija koja je toliko uspješna za Crnu Goru od nezavisnosti, ili čak prije nje. Zbog toga mislim da bi trebalo da vjerujemo u to što vlada kaže, a zatim da vidimo šta će se dogoditi u praksi i šta se će se tokom vremena preduzimati.

Koje poteze bi crnogorska vlada trebalo da povlači da bi uvjerila Zapad da će ostati na dosadašnjem kursu i da li to trenutno radi?

Imenovanje kadrova je nešto što bi trebalo razmotriti. Ako postoje pitanja u pogledu prošlosti pojedinaca koje vlada imenuje, o tome bi trebalo otvoreno razgovarati, jasno se odrediti o tome kakva će biti buduća politika i biti i dalje angažovan. Mislim da je dobro što je premijer bio u Briselu i takav dalji angažman je veoma važan. Vlada se ocjenjuje na osnovu odluka koje donosi tokom vremena – kako se rješavaju određena pitanja, kakvi su energetski odnosi, sloboda medija, demokratija, kakav je angažman sa NATO-om, kakva je zaštita povjerljivih podataka. Znači, stalno donošenje ispravnih odluka je najbolji način na koji vlada može da uvjeri svoje zapadne partnere.

Vi ste bili ambasador pri NATO-u. Koliko će pomno NATO i Vašington pratiti šta se događa u Crnoj Gori, kada je riječ o kadrovskoj politici u bezbjednosnom i vojno-obavještajnom sektoru?

NATO i naročito bezbjednosna kancelarija koju sam dobro poznavao, kao i Sjedinjene Države, to će pažljivo pratiti. Mi brinemo o tome da povjerljivi podaci budu zaštićeni i ako bi ikada postojao osjećaj da postoji određeni rizik, NATO bi prilično brzo reagovao. I to je nešto što će ljudi pratiti.

Da li bi NATO trebalo da bude direktniji u svojim naporima da osigura da članice, uključujući i Crnu Goru, nisu pod uticajem protivnika kao što je Rusija?

To je komplikovano pitanje zato što je NATO organizacija koju vode zemlje članice, zbog čega je potreban konsenzus da bi Alijansa nešto saopštila ili uradila. Zbog toga nije praksa NATO-a da bude direktan u pogledu bilo kojeg pojedinačnog saveznika, bez obzira na to da li je riječ o Crnoj Gori, Sjedinjenim Državama ili Njemačkoj. Međutim, postoje standardi koje je NATO usaglasio u prošlosti – standardi u bezbjednosti, zaštiti, bezbjednosnoj provjeri osoblja i ako ih neka zemlja članica ne ispunjava, onda postoje načini na koji Alijansa može s njom da komunicira o tome. Znači neće biti tako direktno, ali će ipak biti praćeno.

U nedavnom intervjuu za Glas Amerike kazali ste da Rusija širi svoj uticaj na Zapadnom Balkanu kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i uz pomoć Srbije. Uzimajući u obzir ulogu SPC na crnogorskoj političkoj sceni – i tokom predizbone kampanje i tokom formiranja vlade – da li smatrate da bi Moskva i Beograd mogli da učvrste svoj uticaj u Crnoj Gori preko crkve?

Jasno je da je to njihova namjera. To je cilj Moskve i Srbije, a Crna Gora je prosperirala kao sekularno, demokratsko, multietničko, multikulturalno društvo i u suštini je jedan od svijetlih primjera na Balkanu. Instrument za to je Srpska pravoslavna crkva, koja je pod velikim uticajem Ruske pravoslavne crkve, na koju značajno utiče Kremlj. Tako da postoji veza između svega toga. Crna Gora je prosperirala kao sekularno, demokratsko, multietničko, multikulturalno društvo i u suštini je jedan od svijetlih primjera na Balkanu. Očigledno je da je bilo izazova i jasno je da su ljudi mislili da postoji potreba za promjenom vlasti, nakon što je jedna stranka bila na čelu vlade toliko dugo. Istovremeno, mislim da je dosadašnja orijentacija Crne Gore bila uspješna za zemlju i prije svega, ne bi bilo održivo za zemlju da ide unazad. To bi takođe nanijelo štetu njenim interesima.

A da li postoji opasnost da će Crna Gora krenuti unazad, s obzirom na to da je nova vlada izabrana uz podršku stranaka koje su otvoreno proruske i koje su bile protiv članstva u NATO-u?

Nisu samo proruske, iako postoji i taj element, već takođe dovode u pitanje osnove crnogorske nezavisnosti. Ne vjerujem da to održava većinski stav.

Mislim da je društvo veoma odlučno proevropsko i prozapadno, ali postoje elementi u samoj zemlji koje treba pomno pratiti. Mislim da je društvo veoma odlučno proevropsko i prozapadno, ali postoje elementi u samoj zemlji koje treba pomno pratiti. I ja o tome govorim ovdje u Vašingtonu, gdje su samo prije nekoliko nedjelja bili nemiri u Kongresu. Ne bi trebalo da ignorišemo stvari koje bi mogle da se dogode.

U Vašingtonu je novi predsjednik i administracija. Koliko će Stejt department biti uključen u to da osigura da Crna Gora ostane na dosadašnjem spoljnopolitičkom kursu i da li se mogu očekivati bilo kakve promjene u odnosima dvije zemlje?

Prije svega ne treba zaboraviti da je Crna Gora formalno postala članica NATO-a tokom Trampove administracije što je pozitivna stvar. Istovremeno, rekao bih da će Bajdenova administracija imati više usaglašen, međuagencijski proces. Znači, biće usklađene poruke koje stižu iz Bijele kuće, Stejt departmenta, Pentagona… Takođe imate određeni broj ljudi na položajima, naročito u Stejt departmentu koji su veoma iskusni i veoma dobro poznaju Balkan i probleme.

Postojaće doslednije i usklađenije američko prisustvo, ali ćemo vidjeti koliki će biti stepen američkog liderstva, uz veliko iskustvo sa Balkanom. Međutim, ne mislim da bi ljudi trebalo da imaju prevelika očekivanja. Ova administracija će se prvo usredsrediti na koronavirus, zatim na ekonomiju i unutrašnju agendu u čijem fokusu su rasna i druga pitanja kada je riječ o socijalnoj pravdi. Jedno od glavnih pitanja biće i klimatske promjene. Znači, postojaće doslednije i usklađenije američko prisustvo, ali ćemo vidjeti koliki će biti stepen američkog liderstva.