UPOZORENJE IZ BRISELA: Crnoj Gori nijesu potrebna nova tijela, već napredak u vladavini prava

Iz Brisela je stiglo upozorenje novoj parlamentarnoj većini koja je bez konsultacija sa evropskim partnerima odlučiila da krene u izmjene tužilačkih zakona, kako bi, između ostalog, ugasila Specijalno državno tužilaštvo i formirala Tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ovakvo ponašanje nove parlamentarne većine može dovesti do blokade pregovora sa EU.

Iz Brisela poručuju da Crnoj Gori treba nastavak reformi, ne nazadovanje. Crna Gora ima institucije koje treba da unapređuju svoj rad, dakle, ne trebaju joj nova tijela već jasan napredak u oblasti vladavine prava.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je jasna – Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti.

“Ohrabrujemo Crnu Goru da dosljedno iskoristi te mehanizme i nadogradi već postignuto, radi ostvarenja daljih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, napisala je Popa na Twitteru.

Oglasila se i Evropska komisija koja upozorava da Crna Gora treba da obezbijedi nastavak reformi a ne nazadovanje.

“Postoji posebno privremeno mjerilo u poglavlju 23 koje zahtijeva da Crna Gora sprovede ove ustavne amandmane u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima i najboljom praksom. Ovo takođe važi za zakone poput Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom tužilaštvu”, navela je u izjavi za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Kazala je i da Crna Gora mora da obezbijedi obezbijedi širok i sveobuhvatan proces konsultacija prilikom pripreme novog zakonodavstva i aktivnosti koje su ključne za uspjeh procesa reformi u oblasti vladavine prava.

Iako je nova većina saopštila da je sve uradila u konsultaciji sa EK, poruke iz Brisela to jasno demantuju.

Đurović: Ovo može blokiratii integracije

Da je Evropa poslala ozbiljno upozorenje smatra i profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja potpredsjednica Vlade Crne Gore i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović. Tvrdi da ovakvo ponašanje nove parlamentarne većine može dovesti do blokade integracionog procesa.

Đurović u izjavi za CdM kaže da postoji jasna procedura usvajanja propisa i protokol saradnje EK i zemlje koja pregovara o članstvu kada su u pitanju novi propisi.

Ako se narušava ustaljena praksa, upozorenje EK se postavlja kao jasna poruka prema zemlji.

Profesorica Đurović napominje da je ovo treće upozorenje kod stiže od EU.

“Prvo upozorenje je bilo sa netransparentnim procesom zaduživanja. Drugo je bilo kada je riječ o reformi javne uprave, gdje je EK jasno reagovala kada je prdložen Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Sljedeća stepenica je predlaganje zakona iz oblasti vladavine prava”, smatra Đurović.

EK, kako dodaje, očekuje da se u susret završnim mjerilima i eventualni nekoj međuvladinoj konferenciji do kraja godine poštuje dobra praksa saradnje. Bez toga, napominje, nema progresa u procesu integracje ni u ovoj godini, a ni ubuduće.

“Ako se radi bilo koja promjena propisa u ovoj oblasti ona mora ići na usaglašavanje Evropskoj komisiji. Praksa da predlog pravnog akta ide od strane grupe poslanika je legitimna, ali ona podrazumijeva izjašnjavanje Vlade”, ističe ona.

Prema njenim riječima, Vlada se tu ne može osloboditi primarne odgovornisti u procesu pregovaranja, a to je da Vlada prije nego što da svoje mišljenje mora konsultovati EK.

“Po svim propisima, Vlada je primarno odgovorna i ona je ta koja treba da reaguje u očuvanju dobre prakse sardnje sa EK, a ne da se izmakne i da kaže mi nismo predložili i ne možemo biti odgovorni. Vlada je prva i najodgovornija za napredak ili nazadovanje u oblasti vladavine prava”, smatra sagovornica CdM-a.

Posljedice

Neće ovo biti jedina reakcija iz Brisela. Profesorica Đurović ističe da će EU iskoristi još instrumenata prema Ministarstvu pravde i ljudskih i manjinskih prava i premijeru, predsjedniku parlamenta i poslanicima, pa je za očekuvati da ne samo modernom Twitter diplomatijom, već i drugim načinima komunikacije, pisanom korespodencijom i video konferencijama, ponovi pravila dobrog procesa pristupanja.

“Ova godina integracijski može biti dovedena u pitanje ako se poruše jasni i oblici saradnje u oblasti predlaganja propisa i njihove striktne primjene”, jasna je.

A šta bi to moglo da znači?

Sagovornica CdM-a kaže da bi moglo da znači da nema dobijanja završnih mjerila za oblast vladavine prava koja su se očekivala tokom ove godine i da će sljedeći Izvještaj o napretku biti samo non paper koji će biti odlaganje dinamike procesa pristupanja.

“Integracija sa ovakvim zakonodavnim dinamizmom i bez transparetnosti u procesu predlaganja propisa dovešće do toga da degradira kvalitet integracionog procesa i do toga da uspori našu dinamiku tako da u ovoj godini imamo još jedan, odnosno dva non papera iz oblasti vladavine prava i takvu ocjenu u Izvještaju Evropske komisije i godinu bez progresa, kako u oblasti vladavine prava, tako i nemogućnost zatvaranja nijednog poglavlja”, ističe Đurović.

Zaključuje da poruka da nema napretka i da nemate međuvladinu konferenciju govori sama za sebe – nema progresa. To ne bi bilo dobro za Crnu Goru.

“To bi nas udaljilo od cilja, a to je pristupanje Evropskoj uniji”, naglasila je ona.

Vujučić: Hitno potreban dijalog

Poruke iz Brisela za CdM je komentarisao koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić.

“Ovako osjetljive zakone koji su ključni za poglavlja 23 i 24 bi trebalo kroz partnerski odnos, proći ocjenu i komentar međunarodnih partnera i ekspertskih tijela”, jasan je on.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju SDT njega treba posmatrati kao dio rješenja za deblokadu državnog tuzilaštva i reforme pravosuđa i ovom se treba pristupiti sistemski a ne parcijalno.

“Žal što rješenje o deblokadi nije dio društvenog konsezusa. Sistem odgovornosti u pravosuđu nije uspostavljen kako treba, pa smo imali situaciju da su svi državni tužioci u prethodnoj godini ocijenjeni najvećom ocjenom, a rad tužilaštva je bio bez većih rezultata prethodnih godina o čemu je Građanska alijasna kroz konkretne primjere putem publikacije informisala građane”, kaže Vujičić.

On podsjeća na to da je, kako dodaje, cijelo pravosuđe u VD stanju i potreban je hitan politički dijalog da se iz ove blokade izađe.

“Ova blokada direktno utiče i na naš pregovarački proces, a ako znamo da Crna Gora već punih osam godina pregovara onda je jasno da je ogromna odgovornost na liderima političkih partija kako vlasti tako i opozicije”, zaključio je Vujičić.