DRŽAVLJANSTVO: U Crnoj Gori živi skoro 64.000 stranaca, oni sa najdužim prebivalištem očekuju pasoše

U Crnoj Gori trenutno živi 63.746 stranaca, od kojih je za 30.930 odobren status stranca sa stalnim boravkom jer godinama žive u našoj državi i potencijalni su dobitnici državljanstva, dok je za 32.816 lica odobren privremeni boravak u Crnoj Gori.

Premijer Zdravko Krivokapić je nedavno saopštio da je veliki broj građana koji godinama žive u Crnoj Gori, a nijesu dobili državljanstvo te da će uskoro preduzeti korake za rješavanje tog pitanja.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) još ne znaju kakve će izmjene zakona biti, ali kažu da su 23. februara u proceduri imali 468 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i 116 garantnih akata da će podnosioci zahtjeva steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako u roku od dvije godine od dana izdavanja garantnog akta podnesu rješenje o otpustu iz državljanstva druge države.

U Crnoj Gori ima građana koji tu žive i 20 godina, a nijesu stekli državljanstvo, najviše ih je, što potvrđuju i u MUP-u, iz Srbije.

“Crnogorsko državljanstvo kao zakonska veza između fizičkog lica i Crne Gore stiče se bez obzira na nacionalno i etničko porijeklo. U postupku sticanja crnogorskog državljanstva prijemom nijedan od podnosilaca zahtjeva nije diskriminisan ni po kom osnovu i svako ko ispunjava uslove može MUP. Iako najbrojniji aplikanti, državljani Srbije pod istim uslovima kao i državljani drugih država mogu da apliciraju za prijem u crnogorsko državljanstvo”, navode u MUP-u.

Advokat Dalibor Kavarić kaže da bi neko postao crnogorski državljanin, po zakonu mora, između ostalog, u Crnoj Gori da zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije podnošenja zahtjeva, ima smještaj, izvor prihoda i neophodno je da prođe bezbjednosne provjere. On kaže da zakon daje privilegije crnogorskom iseljeniku i članu njegove porodice do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji.

Kavarić pojašnjava da su posebna kategorija državljanstva koja se mogu steći prijemom slučajevi prijemau državljanstvo, za lica koja imaju poseban značaj za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore i ako ne ispunjavaju uslove koji važe za druge slučajeve.

“Iz izjava premijera shvatio sam da Vlada planira izmjene i dopune važećeg propisa o državljanstvu koje će biti u pravcu olaklašanja i pristupačnosti ostvarenja ovoga prava za regulisanje statusa državljanstva, pa u ovom smislu svakako treba konsultovati pozitivna uporedna iskustva i legislativna rješenja iz manjih državnih sistema sličnih našem, kako bi ova oblast bila standardizovana, ali ujedno i pod punom konktrolom, kada su u pitanju ekonomska, demografska i socijalna politika Vlade, kako ne bi došlo do neuravnoteženosti društveno ekonomskog i političkog sistema države”, kaže Kavarić.

Od nove parlamentarne većine samo su u Demokratskom frontu spremni da govore o državljanstvima, a njihov poslanik Maja Vukićević kaže da podržava ideju da se onima koji imaju stalno prebivalište u Crnoj Gori duže od deset godina dozvoli da dobiju crnogorsko državljanstvo.

“Nažalost, poznati su ni primjeri ljudi koji u Crnoj Gori žive i po 30 godina, čija su djeca ovdje rođena, a niko od njih nema državljanstvo Crne Gore, pa su tako decenijama lišeni osnovnih ljudskih prava. Drago mi je što se konačno pokrenulo ovo pitanje, poznato je da se Demokratski front zalagao za isto, i očekujemo da Vlada ostane pri ovim najavama koje smo vidjeli u medijima, jer bi se na taj način ovim ljudima omogućilo da budu ravnopravni građani Crne Gore u kojoj svakako žive već toliko godina. Naravno, očekujem da se zakon kojim će se pitanje državljanstva za ovu kategoriju građana naći u skupštinskoj proceduri”, navodi Vukićević.

U opozicionoj partiji Socijaldemokrate (SD) kažu da pitanje davanja državljanstva predstavlja veoma kompleksnu problematiku koju treba veoma ozbiljno sagledati.

Portparol te stranke Nikola Zirojević kaže da premijer treba da otvoreno kaže koje su mu namjere kada preko Tvitera najavi izmjene zakona.

“Mi imamo i te kako razloga da sumnjamo u dobre namjere Vlade, tj. premijera Krivokapića kada je ova tema na dnevnom redu. Vjerujemo da se ovdje najmanje radi o državljanstvu i regulisanju statusa nekog lica, već samo i isključivo o sticanju glasačkog prava kako bi nova većina sebi obezbijedila dodatan, ne mali broj glasova. Bilo kakve izmjene propisa koje bi omogućile uvoz birača sa strane bismo smatrali opasnom avanturom, koju niko dobronamjeran ko ne želi da se o Crnoj Gori odlučuje van Crne Gore ne smije dozvoliti! Nadamo se da nikom nije palo na pamet da tako pokuš trajno da izmijeni naše političke prilike, i da promijeni „krvnu sliku” našeg društva”, kaže Zirojević i poručuje ako to jeste slučaj, „u većinskoj Crnoj Gori će imati žestokog protivnika”