Region
PREMINUO IVAN KLAJN: Odlazak autora “Rječnika jezičkih nedoumica”

Filolog, istoričar jezika, profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti Ivan Klajn preminuo je u 85. godini, saznaje RTS.
Ivan Klajn je rođen 1937. godine u Beogradu. Završio je studije italijanskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Univerziteta u Beogradu 1961. godine, na kome je kao redovni profesor predavao italijanski jezik i uporednu gramatiku romanskih jezika.
Osim romanistike, područje Klajnovog rada je i normativna gramatika i standardizacija savremenog jezika.
Klajnova najznačajnija djela su: „Uticaji engleskog jezika u italijanskom“, „Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku“, „Italijansko-srpski rečnik“ za koji je dobio nagradu Vlade Republike Italije.
„Rječnik jezičkih nedoumica“ najčešće je štampana knjiga koju potpisuje Klajn.
Od prvog broja je bio glavni urednik lingvističkog časopisa Jezik danas, koji izdaje Matica srpska.
Od 1974. godine pisao je rubrike o problemima savremenog jezika, najprije u Borbi, zatim u Politici i Ilustrovanoj politici, kao i u NIN-u.
Objavio je veći broj radova u lingvističkim časopisima, kao i 18 knjiga.
Preveo je više knjiga sa italijanskog i engleskog jezika na srpski.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1997, a za redovnog 2003. godine.
Podsećamo vas na jedan od intervjua sa akademikom Klajnom koji je dao za list Danas o pismenosti i rodno osetljivom jeziku.
Nijedno ministarstvo ne zanima jezička politika

-
Politika3 days ago
Četnici u ulozi dželata sopstvenog naroda
-
Svetosavska sekta5 days ago
SOA POTVRDILA ONO ŠTO AKTUELNO PIŠE GODINAMA: Militantno svetosavlje je regionalna opasnost
-
Svetosavska sekta4 days ago
DA LI JE PLATIO PREVISOKU CIJENU: Orden Vučiću za kompletiranje izdaje
-
Politika4 days ago
Još jedno zataškavanje
-
Svetosavska sekta2 days ago
Zbog straha od Kremlja i RPC, Vučić oko sebe okuplja vladike „lojaliste“
-
Politika17 hours ago
Prizemljenje “srpskog sveta” – mir i prosperitet regije