VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Maltretiranje u Beogradu rezultat harange protiv evropske Crne Gore

Maltretiranje koje sam doživjela na aerodromu u Beogradu očigledan je rezultat višemjesečne harange protiv evropske i građanske politike u Crnoj Gori, kao i brutalno miješanje radikalsko-SPS režima u Beogradu u unutrašnja crnogorska pitanja – kazala je, u intervjuu Pobjedi, Draginja Vuksanović Stanković, poslanica Socijaldemokratske partije.

Kampanja Srbije protiv Crne Gore intenzivirana je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u crnogorskom parlamentu. Mislite li da će i drugi poslanici koji su glasali za Rezoluciju proći kao Vi?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Civilizacijski iskorak 55 poslanika usvajanjem Rezolucije o Srebrenici bi trebao biti podstrek i zvaničnoj Srbiji da uradi istu stvar i time jasno individualizuje svaki zločin počinjen u ratu devedesetih godina.

Je li Ministarstvo vanjskih poslova tražilo od Srbije informacije zbog čega je bilo takvo postupanje prema Vama i jeste li dobili do sada neko objašnjenje?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović, dugogodišnji diplomata, tražio je izjašnjenje ministra vanjskih poslova Crne Gore o ovom postupanju i nadam se da će odgovor uskoro stići.

Kako doživljavate to što nije bilo reakcije premijera Zdravka Krivokapića na to što Vam se desilo kao poslanici?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Što se tiče predsjednika Vlade, ovo je pitanje za njega, a ne za mene.

Nedavno istraživanje, urađeno za potrebe udruženja Crnogorski elektori Srbije, pokazalo je da više od polovine građana Srbije (više od 62 odsto) smatra da Crnogorci kao nacija ne postoje, već da su u pitanju Srbi, oko 40 odsto smatra da su srpski i crnogorski isti jezik, a samo 35,3 odsto smatra da Crna Gora treba da bude samostalna država. Kako komentarišete takve podatke?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nažalost, kao rezultat brutalne medijske kampanje koja nastoji građanima Srbije prikazati stvarnost koja ne odgovara činjenicama. Crnogorci su narod jasnog istorijskog utemeljenja, a Crna Gora država sa hiljadugodišnjim državnim trajanjem i zbog relativno male populacije i teritorije predstvljamo jedinstven primjer u Evropi. Ponosni na svoju tradiciju, 21. maja 2006. godine obnovili smo državnost na građanskim, multietničkim, evropskim i evroatlanskim vrijednostima. I to neće i ne može promijeniti niko u susjedstvu, ma koliko se trudio. SDP se zalaže i uvijek se zalagao za najbolje odnose svih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije i na tom polju ćemo i dalje neumorno raditi.

Počeli su razgovori predstavnika većine i manjine kod predsjednika Skupštine Bečića, ali bez DF-a koji je odbio da učestvuje u njima. Šta očekujete? Je li moguć dogovor o najvažnijim pitanjima ako nema najjačeg saveza u parlamentarnoj većini?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Poznata činjenica je da je Socijaldemokratska partija politički subjekat koji u dijalogu i konstruktivnoj razmjeni stavova vidi najbolji način rješavanja svih otvorenih pitanja, te da se radi o evropskom i demokratskom pristupu politici koji će uvijek imati podršku SDP-a. Takav stav smo pokazali i u nekom ranijem periodu kada su naši predstavnici, u svojstvu visokih državnih funkcionera, uspješno predvodili proces dijaloga oko brojnih osjetljivih tema koje su podrazumijevale postizanje širokog konsenzusa u crnogorskom parlamentu.

Upravo je SDP u pismu „Poziv za evropski konsenzus kroz politički dijalog“, koji je predstavnicima političkih partija uputio predsjednik SDP-a Raško Konjević naveo da bi proces dijaloga, pored nesumnjivo krucijalne teme imenovanja u pravosuđu i reforme izbornog zakonodavstva, trebalo da obuhvati i ostala važna pitanja. To se prije svega odnosi na ostala pitanja iz naše evropske reformske agende, funkcionisanja sistema i institucija, kao i stvaranja političkih uslova da se kroz partnerstvo proevropskih snaga obezbijedi važan podsticaj da na ustavnim principima zemlja snažno krene naprijed u demokratsku konsolidaciju.

Je li neko od parlamentarnih subjekata odgovorio na poziv SDP-a za evropski konsenzus kroz politički dijalog?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Da, naravno i zahvalni smo kolegama na tome. Kao što sam istakla u odgovoru na prethodno pitanje, dijalog i konstruktivna razmjena stavova je najbolji način rješavanja svih otvorenih pitanja. Zbog toga smo i osjetili da je trenutak da se značajnije uključimo u ovu temu i da na jedan evropski i demokratski način pristupimo politici.

Istovremeno se odvijaju pregovori predstavnika vladajućih partija, ali bez premijera. Pominje se Lekić kao prijedlog za novog premijera, iako nijesu svi za Vladu bez Krivokapića. DF bojkotuje parlament. Kako vidite rasplet krize vlasti? Jesu li neminovni vanredni izbori?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: U svakom politički odgovornom društvu poslije ovakvog neslaganja i javno izrečnih oštrih stavova između činilaca vlasti bi najlogičnije rješenje bilo zakazivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Takođe, rezultati sveukupne vlasti u kojoj nije prošao nijedan dan bez nekog skandala ili gafa nosilaca javnih funkcija pokazuju da se ne radi ni o kakvim ekspertima, već o grupi slabo vođenih pojedinaca. Nesposobnost vlasti se vidjela i kroz katastrofalan odnos prema poljoprivrednicima, činjenici da su policajci išli pješke na posao ili desetinama ostavki direktora i drugih javnih funckionera. Sve ovo pokazuje nesposobnost vlasti da rješava nagomilane društvene, ekonomske i socijalne probleme i da je za razvoj Crne Gore najbolje da što prije odu.

Premijer Krivokapić kazao je da će Vlada „raditi danonoćno“, kako bi Crna Gora ušla u EU 2024. godine. Je li to realno?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ova vlada i ova vlast to sigurno ne mogu ispuniti. Dovoljno je pogledati da glavni pregovarači za ključna poglavlja 23 i 24 nijesu imenovani pola godine i da nije bilo nijednog zajedničkog sastanka pregovaračih grupa. Vlada koja je nastala od dijela aktera koji su na antievropskim, klerikalnim i nacionalističkim osnovama ne može uvesti Crnu Goru u EU i to je valjda jasno svima.

Napustili ste, sa kolegama iz opozicije, Odbor za izbornu reformu. Hoćete li se vratiti i pod kojim uslovima?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nama ne treba dijalog radi dijaloga. Potreban je dijalog kako bismo riješili sva pitanja zbog kojih su građani sa pravom nezadovoljni izbornim procesima u našoj zemlji. Odbor treba da bude mjesto dogovora, kompromisa i afirmacije demokratske i političke ozbiljnosti i odgovornosti aktera na političkoj sceni. I ja i moje kolege iz opozicije smo od samog početka njegovog rada pokazivali veoma posvećen odnos prema svim njegovim zadacima. O tome, između, ostalog svjedoči i činjenica da je u okviru radnih grupa Odbora upravo najviše urađeno u onoj kojom je rukovodila članica Odbora iz opozicije. Članovi Odbora iz parlamentarne većine su, već kod kompletiranja sastava tog tijela pridruženim članovima iz nevladinog sektora i akademske zajednice, pokazali manjak volje za dijalogom i kompromisom, a višak politizacije cijelog procesa i pristupa koji u prvi plan ima kriterijum političke poželjnosti, a ne kvalitet ponuđenih referenci. To je posebno došlo do izražaja, kako ističu, prilikom izbora predstavnika akademske zajednice.

Zbog toga je, poslije razgovora koji smo imali sa ambasadorkom EU u Podgorici, gospođom Popom, jasno – na predstavnicima vlasti je da se odrede da li će da stvarno rade na poboljšanju izbornog zakonodavstva ili fingiranju procesa.