RASKUBANJE DRŽAVE: Sjaši Kurta da uzjaše Murta

Demokratskom frontu 264 rukovodeća mjesta u upravnim odborima državnih preduzeća, od čega 44 predsjednika i 53 izvršna direktora; Socijalističkoj narodnoj partiji 88 (13 predsjednika i 17 izvršnih direktora) Pokretu za promjene 85 (12 predsjednika i 21 izvršni direktor). Od decembra prošle godine, tj, od momenta formiranja Vlade premijera Zdravka Krivokapića, “državni posao” dobilo je čak 437 članova koalicije Za budućnost Crne Gore, piše u dokumentu koji je Gradski portal imao uvid.

U njemu se, zanimljivo, ne navodi koliko je plijena u operaciji “raskubanja” države pripalo prepoštenom GP URA, a koliko još prepoštenijoj Demokratskoj Crnoj Gori.

Ovu dimenziju “osvježavanja” nije pominjao ni premijer Zdravko Krivokapić, koji je, iščuđavajući se tobožnjoj namjeri DF-a da obori njegovu Vladu, nedavno priznao da je ta koalicija “dobila sve funkcije po dubini koje je tražila”.

Podsjećamo: ne samo tokom posljednje predizborne kampanje, nego i svih proteklih godina, nekadašnje opozicione stranke nijesu propuštale priliku da vladajuću strukturu, prije svih Demokratsku partiju socijalista, žestoko kritikuju zbog korupcije i nepotizma. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. postalo je jasno da namjera Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore i GP URA nije bila da, kako su govorili, mijenjaju sitem, nego da postojeći prilagode vlastitim interesima i porebama.

Sa ovom ocjenom saglasna je i Izvršna direktorica NVO “MANS” Vanja Ćalović.

„Veoma sam razočarana što promjenom vlasti nijesmo dobili i promjenu prakse”, kaže Vanja Ćalović za Gradki portal.

“Umjesto toga, nastavljeno je sa političkim uhljebljenjima na pozicije na koje funkcionere imenuje Vlada, naročito u državnim preduzećima i javnim kompanijama koje plaćaju građani. Nastavilo se sa praksom imenovanja političkih ličnosti u javnim preduzećima, što je poražavajuće. Ispade da smo, nakon trideset godina vlasti DPS-a, dobili – sjaši Kurta da uzjaše Murta.

Ćalović kaže da politički kompromisi nastavljaju da urušavaju crnogorsko društvo i javni interes.

„Promjene neophodne našem društvu blokira dio vladajuće većine. Zahvaljujući stranačkoj pripadnosti, vlast očito nastavlja praksu DPS-a: zaposljavaju svoje kadrove bez ozbira na to što oni nemaju nikakvo radno iskustvo. Što predstavlja izrugivanje sistemu. Kao društvo, jednom ćemo valjda doći u poziciju da promjena vlasti postane normalna stvar. Svaka promjena vlasti ne smije podrazumijevati i promjenu svih rukovodilaca u svim instutucijama i preduzećima, jer bi to značilo blokadu sistema. Uslov promjene društva je profesionalna državna administracija. Možda u ovom momentu to nije bilo moguće, ali mora se učiniti napor da bar na neka mjesta ne budu postavljeni partijski kadrovi. Posebno je važno da na mjesta koja su od fundamentalnog značaja za državu ostavimo profesionalce, a ne one koji su tu zato što ih je neko iz vlasti prebrojavao po partijskom ključu“, ističe Ćalović.

Ćalović kritikuje i NVO sektor koji ćuti na ove opasne drušvene devijacije.

„NVO sektor ni u prethodnom periodu nije pravio pritisak na DPS kakav je mogao , pa to ne radi ni danas. Veoma je važno da nevladin sektor nastavi da nadzire vlast, bez obzira na to ko je vrši. Ako smo od DPS-a tražili da se objave podaci o auto-putu, moramo i od nove vlasti da tržiti da se objave podaci koji su važni građanima i društvu. Ako je cilj MANS-a da se borimo protiv korupcije, protiv te pošasti se moramo boriti i u novoj vlasti. Iznenađena sam što neke kolege ne kritikuju novu vlast onako kako su kritikovale staru. Možda i one imaju problema da se prilagode činjenici da je, nakon trideset godina vladavine jedne strukture, vlast konačno promijenjena. Nadam se da će NVO sektor probuditi, kritikovati novu vlast i tako je natjerati da napravi pozitivne iskorake“, rekla je Ćalović.

Prelazak pojedinaca iz nevladinog sektora na funkcije koje se delegiraju iz političkih centara moći kratkoročno može biti dobar potez, ali dugoročno gledano nosi veliku opasnost po društvo, ističe Ćalović.

„Ulazak određenih NVO aktivista u strukture vlasti dobro je i za te pojedince i za državu i Vladu; možda i za društvo u cjelini, Ipak, sve to u kratkom roku. Dugoročno, bojim se da ćemo doći u situaciju da kod neke sljedeće promjene vlasti ostanemo bez nevladinog sektora, koji bi trebalo da bude stub kritičkog mišljenja i nezavisne građanske kontrole rada izvršne vlasti. Kada su me pitali zašto neću da se politički angažujem, upozorila sam na primjer Srbije: nakon pada Slobodana Miloševića i dolaska nove vlasti, sve nevladine organizacije nekritički su sarađivale s novom vladom, što je praktično dovelo do nestanka civilnog društva. Ne smijemo dopustiti da se nešto slično dogodi u Crnoj Gori.“

Ćalović je kazala da nema saznanja da je prelazak NVO aktivista u javni sektor vraćanje usluga nove vlasti za kritički stav prema DPS-u, dodajući da Vlada određene funkcije povjerava nevladinim aktivistima zbog njihovih kompetencija.

„Veliki broj ljudi u NVO sektoru naučio je mnogo o funkcionisanju sistema tako što su pratili rad prethodne Vlade i ukazivali na propuste. U nekadašnjim opozicionim partijama koje su sada na vlasti rijetko ste imali pojedince koje su na takav način učili i razumijevali kako funkcioniše sistem. Možda su kolege koje su iz NVO sektora pošli u Vladu ili politiku imale veća znanja o određenim procesima nego predstavnici političkih partija. Možda se Vlada zbog toga okrenula kadrovima iz NVO sektora. Kratkoročno, to može biti dobro za sve; dugoročno, svaka vlada koja nema ozbiljnu građansku kontrolu biće sklona kvarenju. Moramo se boriti da NVO sektor ne bude zarobljen od strane bilo koje političke strukture ili vlasti. Kada je riječ o ličnim interesima i „uzvraćanju usluga“, to morate pitati njih”, zaključila je Vanja Ćalović.