CRNA GORA NEĆE U “OTVORENI BALKAN”: Vlast u Podgorici bježi od Srbije da sakrije ekonomsku propast

Razlog zbog čega Crna Gora, Bosna i Hercegovina i naša južna pokrajina Kosovo i Metohija ne žele da postanu dio projekta „Otvorenog Balkana “, potpisanog između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, jeste politička sebičnost tamošnjih i lidera i otpor prema Srbiji.

Ovo je mišljenje profesora dr Stevice Deđanskog, direktora Centra za razvoj međunarodne saradnje, koji je uvjeren da nijedan od ovih država i teritorija drugog razloga za to prosto – nema.

„Sporazum između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije može da donese samo dobro svima i tu prije svega mislim na građane ovih država i ekonomski razvoj. Dobro je pitanje zašto u tome ne učestvuju i ostale zemlje iz regiona a jedini odgovor na njega je da očigledno u tim zemljama još uvijek preovlađuje unutarpolitički interes,“ kaže Deđanski.

Lični interesi ispred državnih

On napominje da nijedna od pomenutih država i teritorija nema razvijenu ekonomiju a akcenat stavlja na Crnu Goru u kojoj je ekonomska situacija “ozbiljno loša” i koja je na početku bila zainteresovana za ovu inicijativu pa su čak i njeni predstavnici učestvovali na nekim sastancima.

„Nema opravdanog i razumnog razloga zašto Crna Gora nije ušla u „Otvoreni Balkan“, primjećuje sagovornik Sputnjika.

Profesor Deđanski kaže i da Bošnjaci u BiH slično razmišljaju, jer po onome što su do sada izjavljivali, niko od njih ne želi da, kako oni to vide, budu u nekoj inicijativi čiji je motor Srbija.

„Dakle, političari ovih oblasti i država uopšte ne gledaju interese svojih građana i ne razmišljaju o njihovom boljitku već samo da dobiju unutarstranačke poene kod onog djela njihove populacije koja Srbiju vidi kao neprijatelja i dalje. Lideri ove tri oblasti misle samo na svoje sebične političke lične ciljeve uvjereni da će tako uspjeti da dobiju još koju godinu života u političkim vodama. Drugi razlog ja ne vidim,“ napominje Deđanski.

Budućnost uvijek pobijedi prošlost

Ono što je dobro, a što će se, vjeruje sagovornik Sputinjika, neminovno desiti jeste da će političari koji su na vlasti 30 godina kao što su Milo Đukanović ili Bakir Izetbegović sasvim sigurno u skorijoj budućnosti dobiti zamjenu.

„Uvjeren sam da će sa njihovim odlaskom sa političke scene – jer su oni političke snage prošlosti, doći novije generacije političara koje će shvatiti da uprkos svim razlikama i toj mržnji prema svemu što je srpsko, koja je sada prisutna u dijelu populacije ovih oblasti a što podgrijavaju njihovi sadašnji lideri, prihvatiti ruku pomirenja koju Srbija nudi. I koja pokušava da ovaj region svi zajednički razvijamo,“ kaže Deđanski.

Po njegovom mišljenju, dobro je što su to Albanija i Sjeverna Makedonija shvatile jer one, kako kaže, razmišljaju o budućnosti svojih građana.

Plan Balkan bez granica, odnosno „Otvoreni Balkan“, koji će se, za sada, odnositi na Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, zaživjeće 2023. godine, a 2022. stupiće na snagu i međusobno priznavanje kvalifikacija i radnih dozvola ove tri države kao i sloboda kretanja ljudi i robe i slobodan pristup tržištu rada, što bi ubrzalo privredni rast regiona.