Vujanović: Granice ne treba mijenjati, te namjere su bile uzrok ratova na Balkanu

Postojeće državne granice ne treba mjenjati. Namjere promjene granica bile su uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku. Primjer rješavanja osjetljivog pitanja granica su sporazumi o granici koje je Crna Gora potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanovićna osmom Global Baku Forumu, odnosno panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.

Vujanović je učestvovao na Global Baku Forumu, u organizaciji Nizami Gandžavi internacionalnog centra iz Azerbejdžana. Govorio je na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu, koji je moderirao raniji predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, a na kojem su učestvovali i raniji predsjednici Bugarske Petar Stojanov,  Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović, Vlade Česke Jan Fišer i predsjednica Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku Suzan Eliot.

Vujanović je, govoreći o perspektivi Zapadnog Balkana, istakao da ona mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih zemalja regiona.

– Dva su ključna uslova uslova za to – prihvatanje različitog doživljaja prošlosti uz suživot različitosti kao preduslova za pomirenje i prihvatanje već ustanovljenih granica između država Zapadnog Balkana – istakao je on.

Svaka država, kako je rekao, različito doživljava prošlost i tumači je u svoju korist.

– Treba živjeti u suživotu tih razlika koje ne smijuda sprečavaju saradnju – smatra Vujanović.

Kao najveći izazov na regionalnom planu Vujanović je istakao pitanje odnosa Srbije i Kosova, koje, smatra, može biti riješeno jedino posredstvom dijaloga i uključivanjem međunarodne zajednice.

– Rješavanje ovog pitanja mora biti potreba i interes građana i ekonomija Srbije i Kosova, koji moraju uspostaviti saradnju bez obzira na komplikovano pitanje obostranog priznanja – naglasio je Vujanović.

Govoreći o načinu na koji bi saradnja na Zapadnom Balkanu trebalo biti uspostavljena, Vujanović je istakao je da je najbolji model za njeno ostvarivanje poštovanje prethodno postignutih dogovora Zapadnog Balkana i Evropske unije. Posebno je naglasio značaj deklaracija i strategija iz 2018. i 2020. godine usvojenih u Sofiji na samitima EU-Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa.

Ocijenio je značajnom inicijativu Otvorenog Balkana o saradnji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da bi ona morala uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu i svoje aktivnosti sprovoditi kroz već uspostavljene mehanizme saradnje.

– Ideja stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana optimalna je za saradnju u oblasti ekonomije, ali ne može biti koordinirana od pojedinih država kroz organe koje bi one formirale, već mora biti koordinisana iz Savjeta za regionalnu saradnju Procesa saradnje Jugoistočne Evrope i CEFTA inicijativu. Samo koordinacijom kroz ove regionalne inicijative eliminiše se rizik dominacije odlučivanja pojedinih država – zaključio je Vujanović.