ABAZOVIĆ: Šum u komunikaciji između Vlade i Skupštine obostran

Između Vlade i Skupštine postoji šum u komunikaciji, koji je obostran, kazao je potredsjednik Vlade Dritan Abazović

On je na konferenciji “Zakonodavna i kontrolna uloga Skupštine”, koju je organizovao Institut Alternativa, kazao da je lako reći da Vlada nije proaktivna.

“Ali, je li parlament proaktivan? Jeste čuli negdje da vladajuća većina bojkotuje parlament”, upitao je Abazović.

Prema njegovim riječima, uvećana je kontrolna uloga Skupštine, a i transparentnost se značajno povećala.

Sa druge strane, kako je naveo, iz vladajuće većine dolaze najkritičniji tonovi ka Vladi.

“Ljudi su spremni da kritikuju razne stvari, i buždet, i razne akte. Možda to izgleda konfuzno, ali to je to put koji mora da se pređe da bi se izašlo na neku pistu koja će biti povoljniji put Crne Gore ka Evropskoj uniji”, rekao je Abazović.

Govoreći o Zakonu o Vladi, Abazović je rekao da smatra da on treba biti donijet.

On je pomenuo zakone o vladi Srbije i Hrvatske izdvajajući član 17 iz zakona o srpskoj Vladi gdje se, kako je kazao, određuje koje odluke vlada može da donosi u tehničkom mandatu.

“Jer ovakav javašluk kakav postoji u Crnoj Gori, gdje neko koristi vakuum, kad se završe izbori do dana izbora vlade, da donese odluke koje imaju dalekosežne posljedice, to mora zakonom da se stopira”, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, odnosi Vlade i Skupštine zavise od politike.

“Dok se ne reguliše politička stabilnost, kontrolna uloga parlamenta dobijaće druge konotacije”, rekao je Abazović.

On je rekao da se slaže sa tim da vlada mora da odgovara parlamentu, “ali ako vlada ne odgovara parlamentu onda ta vlada, ne treba da ima podršku parlamenta”.

“Kada imate fer odnos, onda se stvari poboljšavaju”, dodao je Abazović.

On je rekao da ne dijeli mišljenje da je aktuelna vlada manje transparentna od prošle.

Abazović je podsjetio da je ministar pravde Vladimir Leposavić smijenjen zbog izjave koja nije usklađena sa politikom vlade i naveo da jednoumlja više nema.

Bošnjak: Teško upravljati sistemom u kojem je konstruktivna greška

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da, kada postoji konstruktivna greška u startu, kao onda kada se formirala vlada, tim sistemom je teško upravljati.

Ona je navela da mnogi od ministara na startu nijesu znali kakva komunikacija treba da bude sa Skupštinom.

“Da treba da daju mišljenje na zakone koje poslanici predlažu, da postoji rok kada treba da dostave mišljenje, da moraju da prisustvuju odborima”, precizirala je Bošnjak.

Ona smatra da je neophodno donijeti zakone o Vladi i Skupštini.

“To se vidi sada kad se razmišlja o novoj vladi. Nigdje nema jasno propisano kako se dolazi do nove vlade, zavisi nam sve od predsjednika države i njegove volje”, rekla je Bošnjak.

Prema njenim riječima, Skupština je napravila značajne iskorake.

“Povećana je kontrolna uloga Skupštine kroz izmjene Poslovnika, mislim da je Skupština sad najtvorenija institucija”, rekla je Bošnjak.

Ona je ocijenila da je problem što nema dovoljno sluha od Vlade da se ono što poslanici zaključe.

“Često smo čuli od premijera, što je nezamislivo, da Vlada treba da bude nezavisna. Zna se da Skupština treba da je kontroliše”, kazala je Bošnjak.

Kao problem, Bošnjak je navela i to što od pojedinih ministarstva poslanici ne dobijaju na vrijeme odgovore na pitanja.

“Nije problem da dobijemo bilo kakav odgovor ili da kažu da im treba vremena, ali najgore je kad imamo potpuno ignorisanje”, ocijenila je Bošnjak.

Ona je ocijenila da je potrebna bolja koordinacija Skupštine i Vlade.

Kazala je da postoji “draft” zakona o Skupštini i da očekuje da će on brzo biti donijet.

Poslanici ne koriste dovoljno svoju kontrolnu ulogu prema Vladi

Istraživačica u Institutu Alternativa, Milena Muk, kazala je da poslanici ne koriste u dovoljnoj mjeri kontrolnu ulogu iz svoje nadležnsti, analiza i podataka koje dostavlja Vlada.

“Sa druge strane, Vlada proces konsultovanja aktera prilikom izrade analiza uticaja propisa, nije adekvatan i to je upravo je dokazano i povlačenjem seta zakona koje je vlada prethodno dostavila, kojim se nastojalo ukinuti minimalno finansiranje određenih institucija”, rekla je ona.

Prema riječima Muk, nova naprednija pravila iz poslovnika o radu Skupštine nijesu se odrazila na opipljivi pomak u praksi parlamentarnog nadzora, navodeći da je tome doprinio i bojkot Skupštine i partija parlamentarne većine i opozicije.

Ona je kazala da kontrolni mehanizam u načelu nije korišćen u značajnoj mjeri.

“I kada jeste, poslanici rijetko pribjegavaju formulisanju konkretnih zaključaka koje bi usmjerene ka izvršnoj vlasti”, rekla je Muk.

Prema njenim riječima, poslanici koriste poslanička pitanja više za afirmaciju rad nekog člana Vlade nego kao kontrolni mehanizam u svrhu poboljšanja rada Vlade.