PRIJESTONICA U SUSRET 5. DECEMBRU: Nepokoreni grad bez predizborne euforije

Cetinjski „izvanjac“ Janko Ljumović kaže da su na Cetinju stvari jasne i da u crnogorskoj prijestonici postoji samo „manjinski sadržaj mišljenja i neke politike koja kao paradigmu ima nešto što nije Evropa, Mediteran, zapadni sistem vrijednosti“

Tek po koji plakat i ništa više u crnogorskoj prijestonici, desetak dana pred izborni dan, nije ukazivalo da će Cetinjanke i Cetinjani 5. decembra na birališta. Ni traga predizbornoj euforiji…

U Prijestonici nas je 25. novembra dočekao kišan dan, tek po koji porlaznik, ali kafane, uglavnom, pune… I samo oni malo stariji raspravljaju o politici…

Na Dvorskom trgu zatičemo pet-šest penzionera u žučnoj raspravi o budućnosti Crne Gore – pominju Mila, Bečića, Abazovića… Svaki od njih ima recept za krizu u kojoj je naša država… Za novine, ipak, ne bi da pričaju… Nadaju se, kažu, „boljim danima za ovu omladinu“…

Cetinje je decenijama grad iz kojeg se odlazi, međutim jedan ugledni crnogorski intelektualac odlučio je da „doseli“ u Prijestonicu i tu živi. „Izvanjca“, grad je primio kao najrođenijeg.

Čovjek i grad

Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti, nekadašnji ministar kulture, Janko Ljumović doselio je 2005. godine. U ovaj grad doveo ga je posao, a svojom voljom odlučio je da tu i ostane. Kaže, da ne živi na Cetinju, vjerovatno ne bi živio ni u Crnoj Gori.

– Čini mi se da se nigdje kao na Cetinju ne osjeća prava mjera relacije – čovjek i grad, mislim i na prirodni, geografski položaj i simboličko značenje. Ne samo u kontekstu te velike, zvanične istorije, već i mnoštva malih privatnih istorija. Ovo je, zapravo grad u kome se idealno može živjeti dobar balans između savremenosti i tradicije. Ne držim sebe za tradicionalnog čovjeka, ali poželjna je mjera tradicije na kojoj se temelji i orijentiše čovjek u savremenosti. I zbog svega toga je pravi izazov živjeti na Cetinju – priča Ljumović za Pobjedu.

Kaže da ga je te 2005. godine, kad je stigao na Cetinje, opčinila „kreativna svakodnevica grada“ i „tako neobični i dragi ljudi“ koji, dodaje, „u ovom vremenu tranzicije nijesu baš mogli da žive ponosno i zadovoljno, a što Cetinju pripada po raznim osnovama“.

Baš iz tih razloga, „trbuhom za kruhom“ u svijet je devedesetih godina prošlog vijeka otišao Gojko Đukanović. Sreli smo ga na Orlovom kršu.

Gojko Đukanović (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Živi u Austriji, ali svaku priliku, svaki slobodan trenutak koristi da se vrati svom gradu. I ovih dana je stigao u crnogorsku prijestonicu, kaže, samo zbog izbora. Zbog svojih predaka i potomaka, kategoričan je, mora dati podršku evropskoj budućnosti Cetinja.

– Dolazim na sve izbore i lokalne i državne. Motiviše me ta velika želja da Crna Gora i Cetinje ostanu dio Evrope, da opet ne izgubimo državu. Sada se dešava nešto strašno, urušava nam se država, istorija, tradicija. Ne smijemo to da dozvolimo, ne smijemo da se izgubimo – hoćemo da imamo svoju naciju, jezik, kulturu, crkvu… Hoćemo da budemo svoji na svome, da zadržimo svoje običaje crnogorske – poručuje on.

I svoju đecu, koja su rođena u Beču, uči ljubavi prema domovini.

– Naravno da namjeravam da se vratim. I đecu učim o Crnoj Gori, učim ih patriotizmu. Nijesmo uzeli austrijsko držaljanstvo. Domovina, đe god da si, ti je druga majka – naglašava on.

Popločavanje Njegoševe ulice (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Cetinjski „izvanjac“ Janko Ljumović potpuno razumije tu veliku ljubav koju Cetinjani nose prema svojoj državi i gradu.

– To je prosto simboličko značenje Cetinja. Ovdje su stvari jasne. Ovdje ne postoji ta vrsta radikalnog, odnosno nema procentulano velike podjele. Ako je Evropa stanovala na Cetinju od vremena prije Berlinskog kongresa, ako je Cetinje bilo u stalnom dodiru i sa tom mediteranskom Evropom preko Kotora i Boke Kotorske, ako govorimo o Cetinju kao nespornoj tački i prostoru koji je prelamao te vrijednosti, te različite paradigme, onda je zaista logično da na Cetinju ne postoji problem. Ovdje je zaista jako manjinski sadržaj mišljenja i neke politike koja kao paradigmu ima nešto što nije Evropa, Mediteran, zapadni sistem vrijednosti – naglašava Ljumović.

Cetinje je, kaže, idealan grad gdje se očitavaju poželjne, savremene razlike između partija i lokalne zajednice koja treba pluralistički da živi.

Ipak, kako naglašava, crnogorska prijestonica čitavo vrijeme živi sa „tom traumom iz 1918. i sa vrlo jasnim odgovorom na nju“.

– Nije to jedina trauma ovog grada. Od samog osnivanja te traume bile su permanentne i Cetinje ima to pamćenje kulture otpora, pamćenje građanskog društva i pamćenje određenih kulturnih vrijednosti koje zaista jesu slika tog evropskog ili građanskog društva – ističe Ljumović.

Janko Ljumović (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Viđenje političara

I cetinjski političari Prijestonicu, samim tim i Crnu Goru, vide isključivo kao dio Evrope. Nezaposlenost i iseljavanje ističu kao ključne probleme s kojima se suočava njihov grad. Jedan od naših sagovornika navodi kako na Cetinju ne živi ni približno onoliko građana koliko ih se vodi da su žitelji Prijestonice.

– Preko 6.000 ljudi ne noći na Cetinju, vjerujte mi – slikovito pojašnjava on svoju ocjenu.

Nosilac liste Građanskog pokreta Ura Slavko Šole Janković za sve loše u gradu krivi Demokratsku partiju socijalista.

– Novu vlast na Cetinju DPS, zajedno sa dosadašnjim koalicionim partnerom, siguran sam neće moći da konstituiše… Osim ako im SDP ne izađe u susret. Mi smo tu za svaki vid dogovora, jedino ne sa DPS-om – kategoričan je Janković.

Zadovoljan je što se dosadašnja predizborna kampanja „nije odvijala u prljavom smjeru“.

– Kao glavni razlog za to vidim to što je Cetinje u posljednjih godinu i po, a posebno kada je pritisak na cetinjsku Uru u pitanju, dobrim dijelom potrošen i građani su shvatili u jednom trenutku da sva ta priča koja je bila negativna i usmjerena prema nama nije istinita – dodaje on, uz konstataciju da su partije kojima su oni bili na udaru to radile na vrlo nekorektan način.

Slavko Šole Janković (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Siguran je da će cetinjska Ura napraviti dobar izborni rezultat.

– Uvjeren sam da će DPS doživjeti krah na ovim izborima, jer su građani prepoznali obmane i lažna obećanja u zadnjih 30 godina. Shvatili su da je Cetinje zloupotrebljavano na nacionalnom osjećaju i emocije časnih i poštenih Cetinjana – naglašava Janković, uz konstataciju da je DPS grad doveo „u teško materijalno siromaštvo i do toga da se Prijestonica prepoznaje po nečemu što joj nikada nije bilo svojstveno – po kriminalnim radnjama pojedinih grupacija“.

U Socijaldemokratskoj partiji uvjereni su da će upravo oni biti ti koji će odlučivati o novoj cetinjskoj vlasti, ali nikome, ističu, ne daju blanko podršku.

– Ključno pitanje na ovim izborima je ko će ići sa nama, a ne sa kim će ići lista „SDP i građani“ – poručuje nosilac liste Nikola Đurašković.

Sva istraživanja, kaže, pokazuju da DPS nema nikakvu šansu da ponovo osvoji apsolutnu vlast u gradu.

– Nikome ne damo blanko podršku, ali razgovaraćemo sa onim partijama koje dijele naše programske principe, kao i univrzalne vrijednosti – antifašizam, sekularizam, građansko društvo – naglašava naš sagovornik.

To što predizborna kampanja na Cetinju protiče tiho, smatra da je dobro.

– Atmosfera je fer i demokratska. Kampanja se dominantno vodi putem društvenih mreža i na terenu, kroz direktnu komunikaciju s građanima. Čini mi se da je procjena partija da su građani prilično siti političkog prepucavanja – dodaje on.

Nikola Đurašković (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

SDP, prema njegovim riječima, na ove izbore izlazi sa jednim potpuno novim, originalnim konceptom.

– Na našoj listi, pored politički prepoznatih kandidata, nalazi se čak 16 nestranačkih ličnosti profesionalno ostvarenih pojedinaca koji do sada nijesu imali neke direktne angažmane u politici. Na taj način smo željeli da pokažemo da nam je cilj istinski depolitizovana gradska uprava – naglašava Đurašković.

U DPS-u su, međutim, sigurni u apsolutnu pobjedu i na ovim izborima, uz obrazloženje da „građani znaju da je DPS taj stožer koji jedini može sačuvati Crnu Goru na njenom putu evroatlantskih integracija.

– DPS je jedini stožer koji može sačuvati Cetinje kao prijestonicu i Cetinju pružiti ono što zaslužuje. Ali i tada ćemo pozvati sve one koji dijele naše vrijednosti da zajedno radimo za dobro Cetinja – poručuje Miloš Ražnatović, nosilac izborne liste ove partije.

Žali što ostale partije koje baštine iste vrijednosti kao i DPS, a koje su pozvali, bez ikakvih uslova, da naprave široku predizbornu koaliciju, nijesu prihvatile ponudu.

– Naša koalicija je u prethodnih četiri godine uradila najviše što je mogla, u specifičnim uslovima pandemije korna virusa, te u svjetlu problema sa donošenjem budžeta na državnom nivou. Građani Cetinja, ne sumnjam, da će dati povjerenje DPS-u, posebno imajući u vidu da su određeni politički subjekti, nakon 30. avgusta prošle godine, razočarali očekivanja birača. Sigurno građani Cetinja tada nijesu glasali da se na njih baca suzavac, da se gađaju gumenim mecima, da im se ne dozvoljava da priđu svom manastiru, da se diskriminišu, da im se ukida Zakon o Prijestonici – podsjeća Ražnatović na događaje u proteklih skoro godinu i po od kada je Crna Gora dobila novu vlast na državnom nivou.

Miloš Ražnatović (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Na pitanje jesu li ponudu za široki predizborni koalicioni blok uputili i Uri kaže da sve i da su i njima poslali poziv nije siguran da bi se odazvali.

– Kao što znate određene političke partije 4. i 5. septembra nijesu bile sa građanima na Cetinju, nego su bili sa druge strane kordona. Krili su se u Cetinjskom manastiru ili po kućama. Tako da, sve i da smo im poslali poziv ne znam da li bi se odazvali. Nadam se da će u budućnosti malo razmisliti kada je u pitanju njihovo političko djelovanje i zapitati se da li su im građani Cetinja dali povjerenje da rade ovo što su radili proteklih godinu – naglašava Ražnatović.

U koaliciji Socijaldemokrata i Liberalne partije očekuju da će na izborima dobiti „potvrdu ispravnosti politike SD-a u protekle četiri godine“.

– Očekujem da Cetinjanke i Cetinjani daju podršku ljudima koji su se do sada zalagali za dobro ovog grada – kaže nosilac liste Dejan Milošević, dodajući da su dokazali da drže do date riječi i da su građanke i građani sa njima načisto.

Dejan Milošević (Socijaldemokrate)

I za nosioca liste Demokrata Danila Mrvaljevića za sve što nije dobro u Prijestonici odgovoran je DPS, a za mirnu predizbornu atmosferu kaže može se zahvaliti „oduzimanju nekih mehanizama iz ruku DPS-a, a koji su korišćeni ne u javnom interesu, nego isključivo u interesu partije i to na sve nezakonite načine“.

– Ako se sjetimo 2017. u ovo vrijeme bile su crne kapuljače na Cetinju, grad je bio pod opsadom, no ne znači da DPS neće iskoristiti te svoje paralelne strukture u ovom preostalom periodu do izbora – pribojava se Mrvaljević.

U njegovoj partiji zadovoljni su poslom koji su uradili i tvrde da je njihov program superioran u odnosu na konkurenciju, a sigurni su da će napraviti odličan rezultat.

Koalicija sa DPS-om, što se njih tiče, ne dolazi u obzir.

– To je pitanje postalo pomalo i komično – kaže lider cetinjskih Demokrata.

Ističe da je DPS upropastio Cetinje tokom 30 godina.

Danilo Mrvaljević (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

– Sravnjena je sa zemljom privreda, broj stanovnika je gotovo prepolovljen, broj đaka prvaka je manji za dvije trećine… To su jezivi podaci – dodaje Mrvaljević.

Odbio je da odgovori na pitanje da li njegova partija za izbore u ovom gradu sarađuje sa Crkvom Srbije. Ocijenio je da je pitanje „jako nepristojno“.

A u izbornoj trci u Prijestonici je ponovo i svjetski poznati i priznati naučnik Dragan Hajduković, koji za Pobjedu objašnjava da je taj njegov angažman isključivo pitanje samoodbrane.

– Kad bi bilo pravde na kugli zemaljskoj, svi političari koji će se pojaviti na ovim izborima bi morali da mi plate odštetu, jer da je bilo ko od njih dobro radio svoj posao ja se nikada ne bih bavio politikom. Politika nije moj izbor, moj izbor je samoodbrana – kategoričan je Hajduković.

Cetinje je, ističe on, za njega neprestani izvor i ljubav, njegov korijen, zbog čega je insistirao da i Diskaveri svoju priču o njemu radi baš na Cetinju.

Nada se da se može desiti da lista koju predvodi „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“ ima nekoliko odbornika bez kojih niko ne bi mogao formirati vlast.

– Ne očekujem od političara da razumiju što im se predlaže, ali oni i te kako znaju da poslušaju kad moraju da poslušaju. Ukoliko moja grupa bude u poziciji da je neophodna za formiranje vlasti ne tražimo fotelje, ni po dužini, ni po širini, ni po visini nego ugovor po kom prihvataju ovaj projekat kao dugoročnu viziju razvoja – naglašava Hajduković.

Dragan Hajduković(Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Legat

Građanski aktivista koji je početkom devedesetih bio i na čelu mladih Liberalnog saveza Peđa Vušurović, u posljednjih skoro godinu i po veoma angažovan u svim građanskim protestima, nije ušao u političku utakmicu u Prijestonici, ali nema nikakvu dilemu da će na Cetinju pobijediti suverenističke snage.

– Ovakva predizborna tobožnja letargija u Prijestonici ne treba nikoga da zavara i ona je, vjerujem, samo priprema i uvod u političku buru na nivou zemlje koju je i povelo i dalje će voditi ovo nepokorno i slobodarsko Cetinje – poručuje Vušurović.

Kategoričan je da će rezultat lokalnih izbora u Prijestonici ovoga puta prvenstveno biti odraz činjenja svih tokom 4. i 5. septembra, pa tek onda vrjednovanje učinka dosadašnje lokalne vlasti.

– Žalim za propuštenom prilikom da sve suverenističke snage nastupe sa jedinstvenom listom. To bi bio legat septembarske odbrane Prijestonice i države Crne Gore, najbolja poruka i recept za nužnu crnogorsku građansku obnovu na svim nivoima. Uz iskrenu podršku naporima i postupcima aktuelnog gadonačelnika, vjerujem u najširu koaliciju crnogorskih stranaka, sa unekoliko sopstvenim odlukama oslabljenim DPS-om kao okosnicom i, čini mi se, nikad boljom i građanima obogaćenom listom SDP-a, kao vrijednim doprinosom budućoj lokalnoj vlasti u prijestonici – naglašava Vušurović.

Sa Cetinja (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

On vjeruje i da Cetinjanke i Cetinjani neće propustiti da „kazne pseudosuverenističku URU“, te da će „na istom nivou ostati ili imati blagi pad Bečićeve do bjeline bezbojne Demokrate“.

– Svi izbori u Prijestonici svedeni su na samo jedan – birati one koji su ovih dana srcem i javno uz svoj FCJK ili pak one koji su, bilo ćutanjem ili aktivno, dio aktuelne režimske hajke na ovaj bastion slobode i ponos Prijestonice – zaključio je Vušurović.

Sa Cetinja (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Peti septembar

Događaji od 5. septembra u crnogorskoj prijestonici, kada je vlast, namjerna da omogući da mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, nasilno razbila mirne građanske proteste, upotrebljavajući ogromne količine suzavca, šok i „fleš“ bombi, a korišćeni su i gumeni meci, izvjesno je odraziće se i na izbore u ovom gradu.

Za Janka Ljumovića ti događaji su ružna slika „koja je ogolila prirodu jedne vlasti, spremne da se tako radikalno obračuna sa građanima“.

– Ta količina suzavca i jedan grad u toj količini suzavca i ostalih hemijskih sredstava koja su neprimjereno izručena i taj nasilnički karakter pokušaja kreiranja neke „božanske ljubavi u ustoličenju Joanikija“ zaista su slika koja demaskira, skida sve maske donosilaca takve odluke – kategoričan je on, uz podsjećanje da je u Cetinju uvijek postojala kultura otpora i da je taj grad uvijek imao spreman odgovor na sve po Crnu Goru unižavajuće događaje.

I za Gojka Đukanovića događaji od 5. septembra su užasna slika nove vlasti. I tada je iz Beča došao na svoje Cetinje. Stigao je na podgorički aerodrom oko osam sati uveče, 4. septembra, ali nije uspio te večeri da stigne u Prijestonicu.

– Išli smo preko Crmnice, izašli na Obzovicu, ali nas je na Očinićima dočekala policijska blokada. Tu smo se pola sata jakali sa policajcima. Nijesmo mogli da prođemo i morao sam da se vratim u Budvu, pored svoje rođene kuće na Cetinju – prisjeća se on.

Nosilac liste Ure Slavko Janković tog 5. septembra bio je kući.

– Tada su se dešavale određene stvari o kojima ne želim da pričam puno. Mnogo je zloupotreba bilo i sa jedne i sa druge strane. Mi iz cetinjske Ure smo i tu imali jasan i nedvosmislen stav i mislim da je poslije određenog vremena i to došlo na svoje i da su građani, kako Cetinja, tako i ostatka Crne Gore prepoznali da to nije bilo baš sve onako kako je DPS htjela da predstavi – kaže on.

Za razliku od njega Nikola Đurašković 5. septembra bio je na Belvederu i ističe da su ti događaji ostavili „veliku gorčinu“.

– Cetinje pamti – poruka je poslije svih tih događaja – dodaje on.

Nosilac liste DPS-a Miloš Ražnatović smatra da je crnogorska vlast 5. septembra ponizila i državu i Prijestonicu, dok su za Danila Mrvaljevića to bili događaji koje su „strukture DPS-a iskoristile da dodatno podijele i posvađaju grad“.

– Jako sam tužan zbog toga. Trudimo se da to promijenimo. Morate poštovati Ustav, zakone – dodaje on.

Dejan Milošević poručuje da bez obzira na to što se „određeni dio sugrađanki i sugrađana otvoreno svrstao na stranu onih koji su suzavcem, gumenim mecima i šok bombama zasipali“ njihove sugrađane i djecu „niko ne može da ubije nesalomivi duh Cetinja i njegovih stanovnika“.

Ispred policijskog kordona, na Dvorskom trgu, 5. septembra bio je Dragan Hajduković, u znak protesta što već „tri vijeka pokušavaju da Crnu Goru i Crnogorce zbrišu sa lica planete zemlje“.

– Čak i sjećanje da smo postojali. I ja sam svjestan tog problema, ali na ovim izborima ne želim da diskutujem o tim temama – naglašava on.

Kašćelan: Možemo, sa svim razlikama, da živimo u našoj jedinoj domovini

Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan za Pobjedu kaže da je ukupna situacija u zemlji razlog što je predizborna atmosfera na Cetinju ove godine neuobičajeno mirnija.

– Prvi put nakon 90-ih, situacija je obeshrabrujuća i neizvjesna, a politički diskurs dominantno desničarski – dodaje on.

Uzrok „tihoj“ kampanji vidi i u tome „što je rezultat gotovo predvidiv i naklonjen patriotskim strankama koje imaju na Cetinju stabilno glasačko tijelo“.

U prethodnom četvorogodišnjem periodu, kaže Kašćelan, gradske vlasti pokazale su odgovornost, stabilnost, inkluzivnost, pravičnost, poštovanje i predanost želji da unaprijede život na Cetinju.

– Uvjeren sam da to građani i građanke vide i znaju – ističe on.

Sa Cetinja (Stevo Vasiljević/Pobjeda)

Događaji od 5. septembra, naglašava naš sagovornik, naučili su Cetinjane da zbiju redove i da se više međusobno čuju i poštuju, „pogotovo u patriotskom bloku“.

– Ti događaji su nas uputili na neke izuzetne ljude i ustanove na koje ranije nijesmo dovoljno obraćali pažnju ili smo ih „olako“ shvatali, a stvarali su i radili u korist naše države – poručuje Kašćelan.

Kao čovjek, roditelj, političar, tužan je, kaže on, zbog tog strašnog, raspolućenog bića naše države, ali je i optimista da bismo mogli da živimo kvalitetnije i znatno bolje „sa svim našim razlikama u našoj, jedinoj, domovini Crnoj Gori ako bismo svi iskreno željeli da damo doprinos“.

„Stara garda“ bojkotuje medije

Nosilac izborne liste „Stara garda LSCG“ Goran Vušurović odbio je da govori o predizbornim aktivnostima i očekivanjima od izbora 5. decembra uz objašnjenje da su u ovoj političkoj organizaciji odlučili da bojkotuju medije zbog tog što su i novinari sve ove godine bojkotovali njih.

– Vi ste prvi novinar koji nas je pitao nešto – kazao je Vušurović u telefonskom razgovoru.

Izjavu nijesmo dobili ni od nosioca liste Socijalističke narodne partije Zorana Martinovića, jer nije bio na Cetinju 25. novembra.

Sa Cetinja (Stevo Vasiljević/Pobjeda)