NEĆE FALITI GLASOVA ZA IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA: Strah od osvete birača spas je za Vladu

Opozicija tvrdi da neće faliti glasova za izglasavanje nepovjerenja, ali odbija da kaže na čije glasove iz vlasti računa. O nepovjerenju Vladi neće se glasati u odnosu na njene rezultate, već u odnosu na procjenu šta može biti percepcija takve odluke određenog dijela biračkog tijela naklonjenog vladajućim strankama, kaže Srđan Perić

Iako poručuju kako vjeruju da će inicijativu o nepovjerenju Vladi u Skupštini podržati i neki poslanici vlasti, iz opozicije ne žele da saopšte ko su oni. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, opozicioni klubovi računaju da njihov predlog podrži najmanje jedan poslanik vlasti, što je dovoljno da u parlamentu “padne” kabinet premijera Zdravka Krivokapića.

Od 81 poslanika u Skupštini, opoziciju predstavlja 40 a vlast 41.

Politički analitičar i bivši poslanik Srđan Perić, ocijenio je za “Vijesti” da je teško očekivati da bilo ko iz vladajuće koalicije glasa za “pad” Vlade tako što će podržati inicijativu aktuelne opozcije. Onaj iz vlasti ko bi je podržao, za to bi, prema njegovim riječima, platio veliku političku cijenu.

Takva odluka skupo je 2016. koštala partiju čiji je Perić bio poslanik – Pozitivnu Crnu Goru, koja se nakon kolaboracije sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) preselila u vanparlamentarnu opoziciju. Perić je ostavku u Skupštini podnio prije nego je Pozitivna ušla u savez sa DPS-om.

”Strah od te ‘fakture’ je snažna kočnica prilikom donošenja odluke vladajuće koalicije. Zato se o nepovjerenju ovoj Vladi neće glasati u odnosu na njene rezultate, već u odnosu na procjenu šta može biti percepcija takve odluke određenog dijela biračkog tijela naklonjenog vladajućim strankama. Drugo je pitanje da li bi u nekom trenutku sličnu inicijativu mogao pokrenuti neko iz vladajuće koalicije…”, navodi Perić u izjavi “Vijestima”.

Iz opozicionih Socijaldemokrata (SD) su – odgovarajući na pitanje na čiju pomoć iz vlasti računaju – saopštili da očekuju da inicijativa o nepovjerenju dobije ubjedljivu podršku.

Oni navode da su svi subjekti parlamentarne većine – što direktno, što indirektno – iskazali nezadovoljstvo Vladom i poslali poruke da joj treba uskratiti povjerenje.

”Stoga očekujemo da će se predstavnici vladajuće većine ponašati u skladu s onim stavovima koje su u prethodnom periodu o Vladi iznosili u javnosti, te da će predlog opozicije o izglasavanju nepovjerenja dobiti ubjedljivu podršku u parlamentu”, navode iz SD-a.

Podnosilac predloga lider i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, kazao je TV “Vijesti” da misli da glasova za razrješenje Vlade neće faliti.

Upitan je li o tome razgovarao s kolegama iz vlasti, Konjević je odgovorio da je bilo “pojedinačnih kontakata”. “Očekujemo da će oni kroz svoje glasanje efektuirati ono što su rekli – kolega Vladimir Joković je, na primjer, prekjuče kazao da je ovakvo stanje neodrživo i da zahtijeva neku novu vladu”, istakao je poslanik SDP-a.

Iako je iz većine stranaka vlasti “Vijestima” ranije saopšteno da Vladu neće “obarati” s bivšim režimom, još nema stava Građanskog pokreta (GP) URA o inicijativi opozicije. Iz te partije listu su kratko kazali da će se u narednih nekoliko dana oglasiti zvaničnim saopštenjem.

Oni bi takođe do 10. decembra trebalo i da se izjasne o “posljednjoj ponudi” Demokratskog fronta (DF) koja podrazumijeva novog premijera, koncept Vlade i koalicionog sporazuma, koji nagovještava revidiranje zvanične državne politike.

Vicepremijer i lider GP URA Dritan Abazović, ranije je kazao da opoziciona inicijativa više ima veze s predstojećim izborima na Cetinju, “nego li što je neka smišljena akcija”.

Iz Socijalističke narodne partije (SNP), koja je takođe danima bila uzdržana, “Vijestima” su kazali da sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) neće glasati za pad Vlade. “Nismo se još do detalja upoznali s predlogom opozicije. Da bi zauzeli stav, moramo se upoznati s njim, obaviti razgovore unutar koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’, a onda i unutar parlamentarne većine. Sigurno je da niko od nas neće ‘rušiti’ Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”, rekao je listu poslanik SNP-a Dragan Ivanović.

Četrdeset poslanika opozicije prekjuče je Skupštini podnijelo predlog da se o nepovjerenju Vladi glasa po hitnom postupku. Oni su u obrazloženju predloga naveli da je Krivokapićev kabinet odgovoran za duboku institucionalnu, zdravstvenu i ekonomsku krizu, ali i za zaostajanje u pregovorima o pristupanju EU. Navode, takođe, i da su razlozi za izglasavanje nepovjerenja neprimjeren uticaj vlasti u Srbiji i klerikalizacija društva.

Iz najvećeg vladajuće subjekta – DF-a juče su ponovili da – bez obzira na njihovo mišljenje o Vladi – neće podržati opozicioni predlog. “DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”, napisao je na Tviteru poslanik DF-a Nikola Bajčetić.

I iz Demokrata su ponovili da neće glasati protiv Vlade. Navode da ako neko od poslanika parlamentarne većine podrži inicijativu opozicije, “to znači da je uzeo novac”.

”Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to je ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, rekao je juče u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

Perić tvrdi da će, ako Vlada “preživi” glasanje o nepovjerenju, to biti nastavak svojevrsnog status kvo, koji je, prema njegovoj ocjeni, veliki politički poklon za prethodnu vlast.

”U ravni pretpostavke, nije ni to nemoguća opcija, ali ona bi vodila rastakanju političke scene koja demotiviše građane da učestvuju u političkim procesima, u kojoj niko ne preuzima odgovornost ni za šta, u kojoj svako može da probleme predstavlja kao uspjehe – od ekonomije, pa do opšteg društvenog konteksta. Taj status kvo bi značio da ne postoji snaga koja bi mogla da prekine trajanje postavke ušančenih pozicija, u kojima nemate suštinsku zainteresovanost za rješenja koja pomjeraju zajednicu naprijed, već se ona može samo jasno uočiti za pozicionioranje za naredne izbore i razmišljanje koji je momenat po vas idelan da ih izazovete”, objašnjava.

Skupština bi na prvoj narednoj sjednici trebalo da raspravlja o opozicionoj inicijativi.

”Vijestima” iz parlamenta nisu odgovorili kad se očekuje početak sljedeće sjednice, šta će sve biti na dnevnom redu i kad bi se moglo očekivati izjašnjavanje poslanika o predlogu opozicije.

Prema informacijama lista, to bi moglo biti sredinom decembra, kada bi se raspravljalo i o budžetu za narednu godinu.

S obzirom na to da Poslovnik Skupštine obavezuje predsjednika da opozicioni inicijativu uvrsti u dnevni red bez prethodnog glasanja o njoj, o povjerenju Vladi će se svakako raspravljati.

Kako je “Vijestima” nezvanično pojašnjeno iz Skupštine, dogovor o tome koja će tačka dnevnog reda biti inicijativa, utvrdiće šefovi poslaničkih klubova na Kolegijumu predsjednika parlamenta. Ideja inicijatora je da to bude prije rasprave o budžetu, potvrđeno je “Vijestima”.

Ako Vlada dobije povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi prije isteka roka od 90 dana. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić rekao je prije dva dana da je inicijativa o izglasavanju nepovjerenja aktuelnoj Vladi razlog više zašto treba da se postigne dogovor o izboru nove Vlade u okviru postojeće parlamentarne većine do 10. decembra.

Za direktorska mjesta kompromisi laki, ali kad se društvo vuče naprijed, žrtve nema

Perić ocjenjuje da ni “obaranje” Vlade ne bi pomoglo razrješenju političke krize. Problem je, kaže, što se nalazimo u pat poziciji.

”Nema istinski integrativne ideje i nema širine kod političkih subjekata da preuzmu odgovornost za dogovor koji potvrđuje makar nekoliko osnovnih elemenata. Opet, nijedna od tri vladajuće koalicije (‘Za budućnost Crne Gore’, ‘Mir je naša nacija’ i ‘Crno na bijelo’) nije se susprezala da iskoristi moć prilikom partijskog kadriranja. Tu sukoba nema, a pregovori teku sasvim harmonično. Dakle, kad su u pitanju direktorska mjesta – kompromisi se lako postižu; kad valja sklapati sporazume koji društvo vuku naprijed – tada fali spremnosti da žrtvujete i najmanji dio svog političkog kapitala”, naglašava sagovornik.

Ko će koga nadmudriti i čiji će “kolač” biti veći

Perić navodi da je od dileme da li bi i kad Vlada mogla pasti, važniji odgovor na pitanje – šta dalje.

”Da li bi to značilo dodatne krugove pregovora istih subjekata i iscrpljivanja oko novih političkih dogovora i strančarenja, ili bi to proizvelo pokretanje dijaloga, ekonomije, donošenja strategija oporavka, a potom i razvoja? Aktuelna politička klasa je uspjela da kao ključnu temu nametne odgonetanje pitanja koje je sasvim irelevantno za kvalitet života građana – ko će koga nadmudriti i čiji će ‘kolač’ biti veći unutar postojećih strukura vlasti”, podvlači Perić.