Mještani poručili Vladi: Raskinite štetni koncesione ugovor i ne činite nikad više šetu ovom kraju sličnim projektima

Razlozi za raskid koncesionog ugovora su netačni podaci u Elaboratu i dozvolama, neriješeni imovinsko-pravni odnosa, kao i većinskom protivljenje mještana gradnji mHE

Mještani Kraljskih Bara zahtijevaju od Vlade i resornih ministarstava „da neodložno raskinu koncesioni ugovor i sve izdate dozvole za gradnju mHE na vodotocima u tom selu“. Traže i da se „više nikada ne učini štetu tom kraju kroz slične projekte“. Sa još jednog protestnog okupljanja mještana, koji se već 17 mjeseci protive gradnji mHE u svom selu, apostrofirana je odgovornost nadležnih „za situaciju u kojoj su i mještani i priroda.

Predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Milovan Labović podsjetio je da krajem decembra ističe koncesioni ugovor o izgradni tri mHE na vodoticima u Kraljskim Barama.

„Podsjećamo crnogorsku javnost da planirana izgradnja mHE na rječicama Crnja, Ljubašca i Crni Potok u srcu Komova, te Parka prirode prirode “Komovi”. U toku svoje borbeza odbrani rječica , mještani su došli do činjenica da se koncesioni ugovor odnosi samo na jednu od pomenuh rječica – vodotok Crnja. Samim tim, planirano je bespravno otuđenje druga dva vodotoka koja ne pripadaju toj rječici, sve za potrebe privatnih i ličnih interesa pojedinaca, interesnih grupa i tajkuna“, poručeno je sa protesta.

Labović kaže da „mještane „ostavlja bez teksta“ rad pojedinih državnih organa, instucija i pojedinaca, ako i očigledno kršenje zakona i propisa“. Prema njegovim riječima, „činjenica je da na terenu, ne žele da utvrde, procesuiraju i donesu jedinu ispravnu odluku – raskid koncesionog ugovora“.

„ Razlozi za raskid koncesionog ugovora su netačni podaci u Elaboratu i dozvolama, neriješeni imovinsko-pravni odnosa, kao i većinskom protivljenje mještana gradnji Mhe. Čudi posebno i to što Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kolašinu, već 16 mjeseci, ne može da utvrdi činjenično stanje na terenu, a to je da vodotoci Crni Potok, Čestogaz i Ljubašca ne pripadaju vodotoku Crnja. Tužilaštvo nije zainteresovala čak ni činjenica da su radovi započe na vodotoku Čestogaz za koji ne postoji ni jedna izdata dozvola. Sve to ih ne navodi na objekvnu sumnju i procesuiranje krivične prijave pred nadležnim sudskim organima“, kazao je predsjednik MZ.

Sa današnjeg protestnog skupa, mještani ponovo poručuju da su odlučni „da odbrane svoje rijeke od devastacije i nestanka, da odbrane pravo na život u zdravoj životnoj sredini, te pravo na vodu“.

Tvrde da nikakve gradnje MHE u tom kraju neće biti.

„Mještani neće dozvoli da se uzme ni stopa zemlje ni list sa drveta ni kap vode. Zahjevamo da se odmah uklone sve cijevi sa terena, te da se vodotok Čestogaz i privatna imovina vrate u prvobitno stanje, a da nadležne sudske instucije procesuiraju odgovorne za nastalu štetu i situaciju u kojoj su se mještani i priroda ovog kraja našli“, poručeno je sa protestnog okupljanja.

Mještani su uvjereni da bi projekti mHE „nanijeli nepopravljivu štetu životnoj sredini i devastirali prirodu“. Podsjećaju da je, izgradnjom mHE, „ planirano da se pod Komovima ostave suva riječna korita tri vodotoka u ukupnoj dužini od 10 km“. Relizacijom, kako tvrde „ štetnih projekata taj dio kolašinske opštine kraj ostao bi bez vode i trajno bi se uticalo na na sve prirodno , kako i dovelo do tog da mještani moraju iseljava“.

„ Izgradanjom mHE izmijenila bi se klima i učinilo da svaki oblik života ovdje bude nemoguć. Nemoguć bi bio i bilo kakav drugi razvoj ovog kraja, ovakvim projektim želi trajno bi se uništula jedina netaknuta cjelina pokomovskog kraja…Dokaz da mještani vode ispravnu borbu protiv devastacije životne sredine, korupcije i diskrimacije je nedavno dodijeljena godišnja nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog akvizma od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO). Izuzetno smo zahvalni što je prepoznata naša borba za očuvanje pravih vrijednosti“, rečeno je na skupu.