BOKOKOTORSKI ZALIV POSTAJE DEPONIJA: Otpada u moru sve više

Otpad u moru predstavlja jednu od najvećih prijetnji morskom ekosistemu i bioraznolikosti, ima uticaj na akvakulturu, ribarstvo, turizam, zdravstvo, bezbjednost na moru, pa čak i na kulturu.

Institut za biologiju mora iz Kotora godinama prati i proučava uticaj otpada na stanje ekosistema u Bokokotorskom zalivu. Istraživali su količinu otpada na plažama, u moru na priobalnom dijelu na dubini od 20 do 30 metara, plutajući otpad i količinu otpada na morskom dnu.

Sva istraživanja pokazuju da nema opadajućeg trenda i da se otpad ne smanjuje, potvrđuje viša savjetnica u Institutu za biologiju mora dr Milica Mandić.

Nedavno su završena istraživanja u priobalju Bokokotorskog zalivu na lokacijama Strp, Sveta Neđelja i Njivice, kao i na otvorenom moru kod Jaza, Buljarice i Sutomora koja su pokazla da od 80 kilograma otpada sakupljenih na 100 metara dužnih, 73 kilograma otpadaju na zaliv Boke.

Dr Mandić navodi da u otpadu u moru dominiraju plastika, guma i metal. Naš otpad, čak i u malim količinama, ima ogromne posljedice na biljke i životinje u okeanima i morima, izričita je dr Milica Mandić iz kotorskog Instituta za bilogiju mora.

Govoreći o ugroženim vrstama u zalivu Boke kotorske, dr Mandić ističe da postoji realna opasnost da neke vrste nestanu, ako nastavimo sa dosadašnjim nesavjesnim odnosom prema moru.

Iako je morski otpad samo jedan od štetnih uticaja na zdravlje morske sredine, on postaje sve veći problem. Zato njegovo rješavanje zahtjeva višestruku akciju. Morski je otpad problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga zavisnim od dobroe regionalne i međunarodne saradnje, što je, pored prevencije, svijesti o opasnostima od zagađenja i dobre zakonske regulative, pravac kojim bi trebalo da ide Crna Gora.