CGO: Proces reforme da bude u skladu sa standardima i najboljim praksama

Izmjene zakonskog okvira o tužilaštvu treba da budu u dugoročnom i javnom interesu, a cjelokupan proces reforme u skladu sa standardima i najboljim praksama kako bi donio djelotvorno i održivo rješenje, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO, Tamara Milaš, kazala je da ta nevladina organizacija (NVO) vidi kao razumnu potrebu za određenim kadrovskim provjetravanjima u tužilaštvu, ali to ne smije biti i otvaranje prostora za nova partijska kadriranja.

Neophodno je, kako je poručila, stvoriti mehanizme koji će biti čvrsta osnova za nezavisno i nepristrasno tužilaštvo, koje će se i nakon svih političkih promjena, ostajati imuno na politički uticaj.

„Upravo zato i izmjene kojima se pristupa moraju nositi pogled koji seže dugoročnije i u javnom interesu uz bona fide pristup“, istakla je Milaš.

CGO je, kako je rekla, i ranije ukazivao da je tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da trenutna konstelacija unutar tog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„To naglašava i potrebu da cjelokupan proces reforme mora biti u skladu sa standardima i najboljim praksama kako bi donio djelotvorno i održivo rješenje“, kazala je Milaš.

Ona je rekla da su izvještaji Evropske komisije (EK) kontinuirano opominjali na slab integritet Tužilaštva i neotpornost na političko miješanje.

Često su, kako je dodala, problematizovali i izostanak rezultata u sprovođenju Etičkog kodeksa i disciplinske odgovornosti.

CGO, kako je navela, ukazuje da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu nije pažljivo ni usaglašen, što bi, ukoliko se usvoji u ovom obliku moglo donijeti praktične probleme.

„Naime, u tom tekstu stoji da za vršioca dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) može biti birano lice koje ispunjava sve uslove koje su potrebni i za VDT-a“, kazala je Milaš.

Ona je dodala da se dalje navodi da će se na prvoj konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta (TS) odrediti v.d. VDT-a i konstatovati prestanak mandata ranijeg v.d. VDT-a.

„Ali, kako je moguće imenovati v.d. VDT-a na prvoj konstitutivnoj sjednici TS, ako mora proći istu proceduru kao VDT, odnosno tako što TS prvo oglašava slobodno mjesto VDT u Službenom listu i jednom od štampanih medija, uz zakonski rok za prijavljivanje kandidata od 15 dana, pa prateći postupak po prijavama“, pitala je Milaš.

Kako je kazala, da bi to bilo primjenljivo, neophodno je ugraditi odredbu o načinu prijavljivanja lica za v.d.

Iz postojeće formulacije, kako je pojasnila, proizilazi da će članovi TS izabrati v.d. VDT bez procedure prijavljivanja, pa se postavlja pitanje i da li će oni izabrati neko lice bez njegove saglasnosti ili neko lice po prethodnom dogovoru bez transparentne i kompetitivne procedure prijavljivanja.

Milaš smatra da je dosadašnji model sastava TS nesporno pokazao da nije funkcionalan, jer je veći broj tužilaca u odnosu na netužilački dio članstva (6-5) negativno uticao na utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužilaca.

Prema njenim riječima, tužioci koji su sjedjeli u tom tijelu odabrali su da štite pojedinačne kolege a ne profesiju, a netužilački dio članova, i kad je htio, nije mogao u takvom odnosu pokrenuti niti jedan disciplinski postupak.

Stoga su, smatra Milaš, opravdane predložene izmjene da TS čini jednak broj tužilačkih i netužilačkih članova, odnosno da sa jedne strane budu četiri tužioca i VDT kao peti član, a sa druge pet uglednih pravnika, uz napomenu da je tu i predstavnik Ministarstva pravde kao jedanaesti član.

CGO, kako je navela, konstatuje da predloženo rješenje da netužilački dio članstva ima prevagu, sa predstavnikom Ministarstvo pravde, donosi rješenje deblokade tog tijela, ali i opasnost od kreiranja klime uticaja izvršne vlasti na tužilaštvo.

Milaš je kazala da bi dodatno takav predlog podrazumijevao i promjenu načina izbora uglednih pravnika, a imajući u vidu da sada ne postoji definicija ko su ugledni pravnici, niti kako odmjeriti uslov profesionalne nepristrasnosti, visokih stručnih i moralnih kvaliteta.

„U konačnom, ukoliko se planiranim izmjenama nastoji uspostaviti bolja kontrola diciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, potrebno je sagledati i činjenicu da pravni lijek protiv odluka etičkih komisija još nije primijenjen u zakonu, što bi takođe trebalo adresirati“, rekla je Milaš.

Ona smatra da je izmjena kojom se propisuje da za člana TS ne može biti izabrana osoba koja je bivši državni tužilac, diskriminatorna i ne doprinosi ni boljem kadriranju.

Ta zabrana, kako je dodala, obuhvata i one tužioce koji su upravo zbog političkog uticaja na tužilaštvo napustili tu instituciju, ili su zbog nemogućnosti napredovanja potražili druge radne angažmane.

TS je krovni organ tužilaštva i, kako je poručila Milaš, mora se omogućiti da u njegove članove konkurišu najkompetentniji kadrovi bez diskriminatornih uslova.

Kako je navela, u CGO smatraju da je opravdana namjera zakonopisca da doprinese prekidu nepotističkih veza kroz uvođenje norme da član TS iz reda državnih tužilaca ne može biti (van)bračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i Predsjednika Crne Gore u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva.

„Međutim, sporna je propisana kategorija koja se odnosi na „srodnika po tazbini” i treba je ograničiti na srodnika po tazbini do drugoga stepena tazbinskog srodstva, kako je to ograničenje uvedeno i u drugim pozitivnim propisima“, rekla je Milaš.

Ona je kazala da treba razmisliti i o uvođenju ograničenja na bivšeg bračnog partnera.

Milaš je rekla da i ograničenja za izbor članova TS iz reda uglednih pravnika treba modifikovati u dijelu postavljanja granice tazbinskog srodstva do drugog stepena, kako bi to bilo u duhu drugih zakona, jer se ograničenja predviđaju za sve vrste srodstva, a za tazbinsko se ovdje ostavlja neograničeno što u zemlji sa malim brojem stanovnika može biti problem.

Imajući u vidu činjenicu da je stanje v.d. VDT prelazno i privremeno rješenje, ona smatra da se neopravdano ostavlja mogućnost izbora lica van VDT-a i van tužilačke organizacije.

Kako je rekla, upravo v.d. lice treba biti osoba koja je u ustanovi i procesno i organizaciono zna da upravlja u kratkom roku od osam mjeseci do izbora VDT-a, a ne da se sa sistemom upoznaje tokom kratkog mandata što može otežati rad te institucije.

„U konačnom, ovo otvara i pitanje: odakle toliko nepovjerenja prema svim tužiocima i da li to znači da niko u Tužilaštvu ne vrijedi“, navela je Milaš.

Prema njenim riječima, ukoliko se smatra da tužioci u VDT-u nemaju kompetencija da obavljaju privremeno dužnost VDT-a onda to treba rješavati na neki drugi način.

Kako je navela, u konkrektnom slučaju nejasno je zašto se ne pristupu slučajnom izboru/žrijebu v.d. do izbora na puni mandat novog VDT-a.

„Iako je rukovodeća funkcija stvar lične preferencije i želje, treba razmisliti i o mogućnosti da se takvom funkcijom obaveže tužilac ako je to neophodno radi funkcionisanja institucija (na primjer, da se bira najstariji tužilac)“, dodala je Milaš.

Ona je podsjetila da predložene izmjene predviđaju da će se nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatrati i ako tužilac “učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva“.

U osnovi, kako je rekla, CGO pozdravlja tu intenciju da se jača tužilačka odgovornost, ali ta odredba traži konkretizaciju i precizniju formulaciju.

“Kako bi se izbjeglo široko tumačenje i smanjila mogućnost zloupotrebe za eventualne obračune sa nepodobnim tužiocima ili izbjegavanja odgovornosti, odnosno kako bi bila valjano upotrebljiva”, navela je Milaš.