GODINA OD POČETKA PROMJENA U OBAVJEŠTAJNO-BEZBJEDNOSNOM SISTEMU: Na Cetinju svima pale maske

Sati i gotovo minuti dijelili su da, tokom ustoličenja Joanikija, Crna Gora uđe u građanski konflikt. Izuzetno sam ponosan onim što je radio sektor bezbjednosti, kaže Abazović. Karakter ove vlasti najvidljiviji kada treba donositi teške odluke koje se tiču unutrašnje bezbjednosti, što ukazuje na privatizovanje državnih organa i institucionalni haos, poručio je Bojan Zeković. Od najvećeg značaja je što su se ministar unutrašnjih poslova i direktor policije Brđanin postavili kao brana nezakonitom uticaju premijera, tvrdi Dina Bajramspahić

Dramatičan vikend na Cetinju 4. i 5. septembra prelomni je trenutak, koji je više od bilo koje afere, hapšenja ili događaja u godini na izmaku ogolio sliku parlamentarne većine, opozicije, ali i stanja u obavještajno-bezbjednosnom sistemu, u kojem je borba za moć – neprekidna.

Godina promjena počela je odlaskom dugogodišnjeg prvog policajca Veselina Veljovića i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića, a potom su se nizale brojne afere – spor oko izbora novog direktora tajne službe Dejana Vukšića, slučaj lažnog agenta Stevana Simijanovića, objavljivanje tajnih podataka ANB-a, hapšenje vrha kavačkog kriminalnog klana, nerazjašnjena smrt policajca Rudolfa Elezovića…

Ljeto je donijelo novi Zakon o unutrašnjim poslovima, otvorenu borbu države protiv šverca cigareta i zabrane skladištenja stotine miliona vrijednih duvanskih proizvoda u Luci Bar, dok je u avgustu zaplijenjena i rekordna količina kokaina na Balkanu – kada je u skladištu u Zeti oduzet tovar 1,4 tone milionski vrijedne droge.

”Na Cetinju su nas tokom ustoličenja mitropolita Joanikija dijelili sati i gotovo minuti da Crna Gora ne uđe u građanski konflikt. Izuzetno sam ponosan onim što je radio sektor bezbjednosti, a posebno Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala UP, kojeg vodi pomoćnik direktora policije Dejan Knežević”, kazao je “Vijestima” koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, naglašavajući da “ je sektor bezbjednosti bez potrebe previše napadan”.

Da je cetinjska epizoda ključni događaj u godini tvrdi i građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23 “Pravosuđe i temeljna prava” Dina Bajramspahić, ocijenivši da bi dešavanja tokom i nakon 4. i 5. septembra trebalo da budu lekcija svim “organima da na poziv politike treba da kažu – ne”.

”Za mene je ipak od najvećeg značaja i nešto što bi moglo bitno da promijeni stanje u policiji, to da su se ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor policije Zoran Brđanin postavili kao ‘brana’ nezakonitom uticaju premijera Zdravka Krivokapića i neovlašćenih lica, koja su pokušala da ‘komanduju’ policijom tokom složene cetinjske situacije, uprkos tome što Zakon o unutrašnjim poslovima eskplicitno daje punu operativnu nezavisnost policiji. Premijer se pozvao na podzakonski akt koji ne može da derogira zakon. Nije poznato da li se ikada ranije desilo da direktor policije kaže predsjedniku vlade – ne, na jasan politički pritisak, da izvrši mjere i radnje koje nisu u skladu sa profesionalnom policijskom procjenom. Smisao izbora kandidata koji je završio FBI akademiju za direktora, je da ima znanje i sposobnosti za obavljanje policijskog posla, što premijer nema, još manje ostali u ‘kriznoj sobi’. Ovaj primjer treba da ostane upamćen kao pokazatelj kako policija treba u svakoj situaciji da služi društvu, a ne vladajućoj kliki, bilo kojoj”, navodi Bajramspahić.

CETINJSKA DRAMA

Organizovane barikade i otpor u Prijestonici, kontroverzne odluke u zgradi Vlade u gluvo doba noći, jurišanje bivšeg šefa policije u zoru na kordon policije, rat lažnim saopštenjima i izvjesno prekomjerno korišenje suzavaca prijetili su da ugroze i nacionalne interese države, tvrde gotovo svi sagovornici “Vijesti”.

”Na Cetinju se izdešavalo mnogo toga spornog. Vlada je prvi put aktivno dezinformisala javnost i objavljivala lažna saopštenja, uz rizik da izazove paniku ili nešto još gore. Prije svega saopštenje da su građani bacili Molotovljev koktel, što su objavili tri sata prije nego što je prvi i bačen. Niko se nije izvinio niti je iko odgovarao za to saopštenje. Do danas ne znamo šta je pošlo krivo i šta se izjalovilo sa vladinim Molotovljevim koktelom, pa nije bačen kad je zamišljeno. Onda je Vlada u nizu davala nesuvisla objašnjenja o tome šta je bilo povod za intervenciju policije, koja je prvi suzavac bacila na potpuno mirne građane, a da im pritom nije dala ni naredbu da se raziđu. Svaki put kad bi se raskrinkalo Vladino objašnjenje, dali bi neko novo jednako nekonzistentno. Na kraju je objašnjenje da je Veselin Veljović napadom na policiju izazvao razbijanje protesta. Međutim, policija je imala sve uslove da odmah odbije napad izgrednika Veljovića i uhapsi ga, što je trebalo da uradi. Taj incident ne može biti opravdanje što je policija situaciju, koja je bez problema morala biti lokalizovana, iskoristila da počne da juri građane širom grada, gađa ih suzavcem, šok bombama, zakonom nedozvoljenim gumenim mecima, jer je to nesrazmjerna reakcija na Veljovićev napad. Iz svega se vidi da je samo tražen razlog za razbijanje protesta i ‘čišćenje’ prostora”, tvrdi Bajramspahić.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da karakter ove vlasti najvidljiviji kada treba donositi teške odluke, koje se tiču unutrašnje bezbjednosti što sve ukazuje na “privatizovanje državnih organa i institucionalni haos”.

”Tu su svi bili prinuđeni da pokažu svoje pravo lice. I premijer i Demokrate, ali i oni profesionalni službenici, koji su odbili biti tuđe sluge i bili optuženi za ‘puzajući terorizam’. Premijer koji sa Markom Milačićem i Milanom Kneževićem naređuje hapšenja, najbolja je slika potpunog institucionalnog sloma. Vlada u kojoj premijer optužuje ministra za ‘puzajući terorizam’, a ministar premijera da mu je upućivao nezakonite zahtjeve, nije garancija bezbjednosti, već njena najveća opasnost. Ključne informacije ANB nije dostavljala Upravi policije. Neophodne političke promjene nijesu iskorišćene da se raskine sa lošim praksama i profesionalizuju institucije, već se nastavilo sa namjerom da se bezbjednosni sektor svede na nivo partijskog plijena”, ocijenio je Zeković.

On je naglasio i da promjena vlasti, kao fundamant demokratije, nije iskorišćena za profesionalizaciju u vrlo osjetljivom sektoru, već je neprimjereni partijski uticaj “zamijenjen tuđim uticajem, neznanjem, neprofesionalizmom i nerijetko svjesnim podrivanjem institucija za tuđe interese”.

REFORME

Direktor policije izabran je na transparentnom konkursu, gdje se čak 19 kandidata javilo za najvažniju poziciju u policijskom sistemu, međutim, svi pomoćnici direktora mjesecima rade sa v.d. rješenjima, a veliki broj rukovodnog kadra iz ere Veljovića i dalje pokriva važne pozicije u sistemu.

Kada se završi novi Akt o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta UP, sasvim izvjesno, je da će stotine službenika policije otići u penziju ili napustiti službu, tako da se očekuje da će se decenijama preglomazan aparat smanjiti u značajnoj mjeri kako bi pokušali da pojačaju rad institucije i profesionalizaciju bezbjednosnog sektora.

”Reforme u policiji nisu još u punom jeku. Tek ćemo vidjeti novu sistematizaciju i da li postoji volja za reorganizacijom i stvaranjem jedne kompaktnije ali efikasnije službe, da li postoji volja za meritornim zapošljavanjem i napredovanjem, unaprijeđenjem policijskog obrazovanja, procesuiranjem problematičnih policijskih praksi, posebno prekomjerne upotrebe sile i neadekvatnih reakcija u predmetima nasilja nad ženama. Ministar unutrašnjih poslova i direktor policije su na kraju imali sreće da su, zbog suzdržane reakcije u rješavanju cetinjske situacije, pali u nemilost Vlade i dijela vladajuće većine. To je ključno uticalo da ih podsjeti na to da su mandati ograničeni, da moraju da rade kao da će svakog dana biti razriješeni i sačuvalo ih je od oholosti i toga da im moć sektora bezbjednosti udari u glavu, što se gotovo redovno dešava”, smatra Bajramspahić.

I Zeković je podsjetio da je SDP dao saglasnost za imenovanje direktora Uprave policije, ali i jaku podršku u borbi protiv organizovanog kriminala.

”Ipak insistiramo da se aktivnosti bezbjednosnih službi ne koriste u svrhu jeftinog samoreklamerstva, već da svi u okviru zakonskih nadležnosti daje doprinos bezbjednosti kao temeljnoj vrijednosti”, navodi Zeković.

KOORDINACIJA SLUŽBI

Dugogodišnji policijski operativac, koji je 9 mjeseci pokrivao i poziciju savjetnika koordinatora službi bezbjednosti Miodrag Laković, naglasio je za “Vijesti” da je sistem bezbjednosti preuzet u veoma kompleksnom društvenom trenutku, te da je veliki izazov obezbijediti njegovu održivost i funkcionalnost.

On je naglasio i da su afere u bezbjednosnom sektoru, tokom godine promjena, uticale i na širi društveno-politički kontekst.

Laković kaže da su mu nejasna neka personalna rješenja u UP, zbog čega je veoma važno “uspostavljanje profesionalnih standarda, povećanje efikasnosti i razvijanje metodologije rada”.

”Nisam registrovao da je tu postignut neki napredak. Kad je u pitanju koordinacija službi bezbjednosti, mislim da je potrebno podići je na viši nivo, kroz efikasnije korišćenje mehanizama Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju. U tim tijelima treba jasno definisati prijetnje po sistem nacionalne bezbjednosti i dati strateške smjernice i koordinirati organe obavještajno bezbjednosnog sektora. U godini za nama nije bilo likvidacija, koje smo ranije imali na nedeljnom nivou, dobra je policijska saradnja na međunarodnom planu i ona rezultira značajnom razmjenom informacija i dokaza. Na bazi tih aktivnosti procesuirani su značajni predmeti sa elementima organizovanog kriminala. Izvršena je rekordna zapljena droge, što čini jedan aspekt operativnog rada, a dalje bi bilo značajno procesuirati kriminalnu organizaciju, koja stoji iza toga, kako bi ta aktivnost dobila puni efekat i krivično pravni epilog”, zaključio je Laković.

Da li je Odbor “lovio” greške u sistemu

Dobra strana u godini od početka promjena u bezbjednosnom sektoru, prema riječima Bajramspahić, je i pojačan rad skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, koje je bilo jedno od najaktivnijih u parlamentu.

”Postoji prostor da se uticaj Odbora poveća unapređenjem kvaliteta zaključaka, pokretanjem tematskih pitanja od važnosti za reforme sektora a ne samo ‘lovljenjem’ propusta, kojih zaista ne fali”, smatra aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Abazović: Bez novog tužilaštva nema borbe protiv korupcije

Potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović naglasio da Crna Gora nikada ne smije da dozvoli da sistemom bezbjednosti upravljaju ljudi, koji nijesu maksimalno posvećeni nacionalnim interesima države.

”Sektor bezbjednosti je jedini sektor, koji je doživio istinske promjene, a koji je najškakljiviji, a imao je veze sa najvećim kriminalcima u zemlji, gdje su bili prisutni i ljudi iz Uprave policije, a koji se dovode u vezu sa tim kriminalcima. Otišli su svi – prvo je direktor UP Veselin Veljović sam podnio ostavku tako da nismo morali da čekamo da ga promijenimo sa 8-9 mjeseci. Imali smo jedan period, i to zbog naše situacije u parlamentarnoj većini, da nismo mogli da smijenimo odmah pomoćnike iz bivšeg menadžmenta. Imali smo najtransparentniji konkurs za direktora UP, koji je ova nova vlast sprovela sa čak 19 kandidata. Krajem aprila smo uhapsili čelnike kavačkog klana, ali su pušteni od strane istražnog sudije, hapšeni su dva puta u dva dana. Krajem avgusta smo imali najveću zapljenu kokaina u istoriji Balkana, od 1,4 tone, a početkom jula smo donijeli i zabranu skladištenja duvanskih proizvoda u Luci Bar. To je biznis vrijedan pola milijarde eura. Sada je biznis šverca cigareta kroz Luku Bar skoro eliminisan, i to gotovo 95 odsto. Napali smo i škaljarski klan, podnijeta je krivična prijava protiv vođe Jovana Vukotića, a na Cetinju smo uspjeli da očuvamo građanski mir”, pobrojao je najveće uspjehe sektora na čijem je čelu.

Vicepremijer je kazao da nije ponosan na borbu protiv korupcije na visokom nivou, te da bez promjene u tužilaštvu toga neće ni biti.

”Nacionalni savjet je svojim ingerencijama radio, ali Specijalno državno tužilaštvo nije radilo, niti će raditi u ovom kapacitetu. Ono što smo radili sa aspekta koordinatora službi bezbjednosti, u jednom trenutku i to sticajem okolnosti jer smo ostali bez ministra pravde, je da smo uzeli koordinaciju da napravimo novi Zakon o državnom tužilaštvu. Nakon brojnih natezanja, pregovora, razgovora sa Venecijanskom komisijom, Evropskom komisijom i sada smo došli do koji situacije da nova većina ne može da implementira zakon. I sada neko se nađe da nama kaže da mi ne želimo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ja veće licemjerstvo nijesam čuo. Sada je kraj godine, treba da otvorimo sve karte, treba ljudima u oči reći sve što je istina, a ljudi treba da znaju da zbog jedne grupacije parlamentarne većine, koja je toliko bučna, i pravi se da je pravdena mi imamo ovakvo tužilaštvo kakvo imamo. Stojim pri stavu da samo čovjek – koji je ucijenjen ili korumpiran, nije spreman da podrži promjene u tužilaštvu, a bez toga nema značajnije borbe protiv visoke korupcije”.