IZBOR DIREKTORA RTCG: Marković ukazuje na kršenje Zakona o RTCG i sukobu interesa

Nikola Marković, jedan od protivkandidata Borisu Raoniću u izbornoj trci za generalnog direktora, u žalbi Osnovnom sudu u Podgorici naveo je da za direktora ne može biti imenovana osoba koja je u trenutku podnošenja prijave bila javni funkcioner

Postupak po kome je Savjet Javnog servisa ocjenjivao koji kandidati su ispunili uslove za imenovanje generalnog direktora te kuće sadržao je niz nepravilnosti, piše u tužbi koju je Nikola Marković podnio Osnovnom sudu u Podgorici, a u koju je Pobjeda imala uvid.

Osim Markovića, tužbu je podnio i Srđan Čović – obojica su bili protivkandidati prvom čovjeku Javnog servisa Borisu Raoniću, u trci za izbor na tu funkciju.

Pravno obrazloženje

Marković je tužio RTCG i naveo da odluka o imenovanju Raonića za generalnog direktora ne sadrži prije svega ni pravno valjano obrazloženje.

– Nijesu obrazložili koji uslovi su razmatrani prilikom ocjene prijava kandidata na javni konkurs, niti su navedeni razlozi zbog kojih su prijave tri kandidata odbačene, te isti nijesu ispunili uslove za imenovanje na mjesto generalnog direktora tužene (RTCG) – piše u tužbi.

Odluka o imenovanju Raonića samo je, kako piše, grubo obrazložena time što je rečeno da je za njega glasalo sedam članova Savjeta RTCG, jedan je bio za Markovića, a jedan listić nevažeći.

Savjet, kako piše u dokumentu, nije obrazložio ni zašto je odbacio ostale kandidate, te koji su to kriterijumi koje nijesu ispunili, a što su bili u obavezi da učine.

– U prilog postojanja obaveze navođenja razloga za odbijanje prijave ide i praksa Evropskog suda za ljudska prava kojom je predviđeno da ovakvo postupanje predstavlja kršenje člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koji član obavezuje organe koji odlučuju o pravima i obavezama da daju obrazloženje svojih – navodi se u tužbi.

Zakon o RTCG predviđa da za generalnog direktora ne može biti imenovana osoba koja u trenutku podnošenja prijave za tu funkciju već obavlja javnu funkciju. Raonić je u momentu podnošenja prijave bio član Savjeta Agencije za elektronske medije, a ona je nadzorni organ RTCG.

– Na ovaj način odlukom RTCG nedvosmisleno je prekršena odredba član 29 stavka 1 tačka 5 Zakona jer je u situaciji kad je generalni direktor RTCG istovremeno i član rukovodećeg tijela nadzornog organa nad RTCG, koji na taj način vrši kontrolu nad samim sobom što je protivzakonito, očigledno postojanje pristrasnosti i sukoba interesa – navodi se u tužbi.

Marković je u dokumentu istakao da ukoliko je kandidat za generalnog direktora RTCG član Savjeta AEM-a, jasno je da je njegova prijava trebala biti odbijena kao ona koja ne ispunjava zakonske uslove.

– RTCG je donijela nezakonitu odluku suprotno svim imperativnim propisima i imenovala Raonića kao generalnog direktora, bez ijednog obrazloženja, pritom ne osvrćući se na ocjenu prijava ostalih kandidata – navodi se u dokumentu.

Dokazi?

Problematizovano je i to što je Raonić bio povezan sa čak četiri člana savjeta RTCG, a koji su odlučivali o njegovom izboru i to sa Milicom Špajak, Marijanom Camović-Veličković, Bojanom Baćom i Aminom Murić. Marković u tužbi navodi da su oni morali „da obavijeste ostale članove o postojanju privatnog interesa, s obzirom na to da su bili u poslovnom odnosu sa Raonićem, a nakon čega je Savjet RTCG bio dužan da pribavi mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, što u konkretnom nije učinio“.

– Shodno članu 42 stav 6 Zakon o sprečavanju korupcije predviđa i obavezu organa nadležnog za izbor kandidata, što je u predmetnoj stvari Savjet RTCG, da prije odlučivanja o izboru, odnosno imenovanju javnog funkcionera provjeri kod Agencije za sprečavanje korupcije da li je kandidat u posljednje četiri godine prije kandidovanja u svojstvu javnog funkcionera bio razriješen iz razloga predviđenih istim članom. Shodno tome predlažemo da Osnovni sud naloži RTCG da dostavi dokaz da je kod Agencije isto i provjerila, s obzirom na sumnju da ovo može predstavljati još jedno kršenje zakona od strane RTCG – zaključeno je u tužbi.

Zanimljivo je da inspekcija u cijelom izbornom procesu nije uočila ništa sporno, jer su za Pobjedu ranije kazali da neće provjeravati da li je izbor Raonića odrađen u skladu sa zakonom, te da svi koji smatraju da ima propusta u tom procesu, mogu da se obrate sudu.

Inspekciji je žalbu podnio Goran Đurović iz Media centra. Ministarstvo ekonomskog razvoja, sa druge strane, kao drugostepeni organ u postupku, još uvijek razmatra dokaze iz žalbe Đurovića.

Đurović se nekoliko puta žalio – prvobitno je inspekciji poslao inicijativu da provjere postupak imenovanja generalnog direktora te medijske kuće, da provjere da li kandidati zadovoljavaju uslove konkursa, ali i da prekontrolišu zapošljavanje u toj kući od juna 2018. godine.

Nakon što je Đurović to zatražio, iz inspekcije je rečeno da nijesu nadležni da provjeravaju prijave kandidata za generalnog direktora Javnog servisa.

Đurović se požalio na ovakvu odluku inspekcije drugostepenom organu – Ministarstvu ekonomskog razvoja na čijem je čelu Jakov Milatović, koji je naložio Inspekciji rada da uradi novi nadzor.

Inspektori rada su, postupajući po nalogu ovog resora, na dan kad je Savjet birao generalnog direktora, prošlog mjeseca, posjetili tu medijsku kuću, i razgovarali sa predsjednikom Savjeta RTCG Veselinom Drljevićem. Nakon toga su saopštili da neće ništa raditi po tom pitanju.