Connect with us

Vijesti

BEČIĆ: Rekonstrukcija potrebna da bi osnažili Vladu

Published

on

Rekonstrukcija Vlade potrebna je da bi je osnažili i krenuli u reformske procese, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. On je novinarima nakon posjete Osnovnoj školi „Sutjeska“, kazao da su pitanja resora i kadrova, nešto što je dio procesa, dijaloga i dogovora političkih subjekata sa premijerom Zdravkom Krivokapićem

“Rekonstrukciju Vlade u formalno-pravnom smislu Skupštini može predložiti jedino premijer”, rekao je Bečić.

Bečić je dodao da “nijesu ulazili u te dogovore i razrade”.

Upitan očekuje li da manjine uđu u Vladu u kojoj je Demokratski Front (DF), on je istakao da od prvog dana smatra da manjinske partije treba da budu dio svake Vlade, bez obzira ko je čini i konstituše.

Kako je kazao, Demokrate imaju pozitivna iskustva iz saradnje sa manjinskim partijama u Tuzima.

„Volio bih da ta iskustva podijelimo i na državnom nivou, da preuzmemo odgovornost, da doprinesemo stabilizaciji prilika, snižavanju tenzija, smanjenju polarizacije“, rekao je Bečić.

Na pitanje može li Vlada biti rekonstruisana do 15. oktobra, kako je kazao jedan od lidera DF-a Milan Knežević, Bečić je naveo da se taj proces može efikasno realizovati i da to zavisi od političke volje.

Bečić je dodao da ne bi licitirao sa datumima.

„Ako postoji političke volje, vrlo brzo možemo da dođemo do rješenja, jer imamo osnove i temelje, potrebno je da se kolege iz Građanskog pokreta URA izjasne u odnosu na ono što su tražili od nas prethodnih mjeseci“, kazao je Bečić.

Na pitanje da li očekuju URA-u u rekunstruisanoj Vladi, on je odgovorio potvrdno i kazao da se podrazumijeva da 41 poslanik i subjekti koji su konstituisali parlamentarnu većinu nakon 30. avgusta treba da nastave zajednički da rade.

“Ja ću se truditi da pozivam na toleranciju, međusobno uvažavanje i poštovanje, jer nije dobro izlaziti iz granica političke razlike mišljenja i političkih razlika, koje su legitimne”, kazao je Bečić.

Bečić je naveo da je dogovor o resorima nešto što je pitanje za dijalog političkih subjekata i Krivokapića.

On je istakao da je prethodnih mjeseci pozivao na kompromis i da je tvrdio da rješenje nije u isključivosti, ni u jednoj krajnosti.

“Nije rješenje ni u statusu kvo, jer treba funkcionalnija Vlada i Parlament, a nije rješenje ni ono što je bilo zalaganje jednog dijela parlamentarne većine, da se ruši Vlada”, naveo je Bečić.

Prema njegovim riječima, tada je govorio da je rješenje na sredini, u rekonstrukciji i da se osnaži Vlada.

Upitan čijim radom u Vladi je zadovoljan ili nezadovoljan, on je rekao da nije njemu da ulazi u tu analizu.

Bečić je istakao da su neka kadrovska pitanja otvorena.

“Ima nekoliko ministarstava koja se možda nijesu pokazala zbog obima nadležnosti koje imaju, kao dovoljno funkcionalna, bez obzira na personalno rješenje koje se nalazi na čelu tog resora”, rekao je Bečić.

Dovoljno je tema, kako je kazao, da dođu do adekvatnog modela rekonstruisane Vlade i dovoljno prostora da svi budu zadovoljni tim procesom i dijalogom.

Bečić je pozvao da se “razmisli kada se reaguje, pišu saopštenja i kada se upućuju lične uvrede”.

On je naglasio da su odgovorni prema građanima, koji su ih birali i od njih očekuju da to pitanje riješe.

Bečić je rekao da može garantovati da niko ne treba da brine za sporazum koji su potpisali on, Abazović i Krivokapić.

Pokušaj da se kaže da je neko odustao od sporazuma, prema njegovim riječima, bio je “jeftin politički trik”.

“Kako mogu ja biti protiv sporazuma koji sam lično pisao i na koji sam stavio potpis”, upitao je Bečić.

On je poručio da je taj sporazum “magistrala sa koje nema skretanja”, čuvanje tri stuba spoljne politike Crne Gore, evroatlanske i evropske intergacije i jaka regionalna saradnja.

Bečić je istakao da je, kada je god taj sporazum bio napadnut, bio jedan od onih koji je prvi branio.

Bečić je poručio da je sporazum tu, da se poštuje i da će se poštovati.

Upitan koliko građane može da košta to što se predlaže šest novih resora, on je naveo da bi volio da ljudi od struke ili ministri koji se bave finansijama, kažu kakva su njihova iskustva u odnosu na to što je broj sa tradicionalnih 18, 19 ili 20 ministarstava smanjen na 12.

“Mislim suštinski da se tu praktično ne dobija ništa posebno, jer su samo direktorati i zaposleni koji su tu i koji moraju biti tu, prešli pod nadležnost drugog ministarstva”, rekao je Bečić.

Prema njegovim riječima, samo se umjesto četiri ministra koja su bila za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, ima jedna ministarka, ali je tu sve ono što je baza i infrastruktura, a mora se pojačati broj državnih sekretara ili direktora direktorata, da bi mogli da odgovore izazovima.

“Ja ni tada nijesam razumio argument da postižete nešto na polju racionalnosti time što smanjujete broj ministarstava”, dodao je Bečić.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije