INICIJATIVA ZA SMJENU: Povreda Ustava ili politički potez?

Socijalistička narodna partija podnijela je Skupštini inicijativu za smjenu predsjednika Crne Gore, koju su potpisali gotovo svi  poslanički klubovi vlasti. Ukoliko to parlament zatraži o eventualnoj povredi Ustava, izjasniće se Ustavni sud. U SNP-u  vjeruju da to može dovesti do razrješenja Đukanovića. Da ta inicijativa nema ni političko, ni pravno utemeljenje, stav je DPS-a. To što je Ustavom Skupštini data mogućnost razrješenja šefa države za dekana Fakulteta za državne i evropske studije, Dorđija Blažića, predstavlja pravni  apsurd

Povod za pokretanje inicijative bila je Đukanovićeva izjava od 28. avgusta, kada je rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u tom gradu.

Predsjednik SNP-a, Vladimir Joković, u izjavi za Radio CG kaže da je sada na potezu predsjednik skupštine.

“Sad je na predsjedniku Skupštine da zakaže raspravu o toj temi. Vjerujem da ćemo imati većinu od 41 poslanika, jer imamo obećanja URE da, iako na predlogu nema potpisa u ovom, neće izostati njihova podrška. Ići će se prema Ustavnom sudu koji će presuditi da li je predsjednik Crne Gore prekršio Ustav“, kaže Joković.

Da  je Đukanović povrijedio Ustav potpisnici Inicijative nemaju dilemu.

“Mi mislimo da se ovdje radi o kršenju Ustava u oblasti vjerskih prava i sloboda i ne bi je pokretali da nijesmo uvjereni da će dovesti do smjene predsjednika Crne Gore”, poručuje Joković.

Da  inicijativa  za razrješenje Đukanovića nema ni političko ni pravno utemeljenje, ocjenjuje  poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Na našoj političkoj sceni jedino Đukanović, smatra Sekulić, ima izvorni legitimitet jer su ga na tu poziciji neposrednim glasanjem birali građani.

“Ovo je politički potez kojim se pokušavaju zavariti međusobni odnosi unutar vladajuće koalicije. Ranije su se ti odnosi varili uz pomoć sveštenika Srbijanske pravoslavne crkve, a sad oni pokušavaju da nađu zajednički pravni imenitelj u odnosu prema Demokratskoj partiji socijalista i prema predsjedniku Đukanoviću”, ističe Sekulić.

To što je ustavotvorac Skupštini dao mogućnost da razriješi predsjednika države, za dekana Fakulteta za državne i evropske studije Đorđija Blažića predstavlja svojevrstan pravni apsurd. Jer, Ustav, tvrdi,  jasno propisuje samo pravnu ali ne i političku odgovornost šefa države.

“Ustavni sud će da ocjenjuje taj predlog i donijeće svoju odluku.Ako donese pozitivnu odluku da je predsjednik povrijedio neku odredbu Ustava ta odluka se javno objavljuje i dostavlja i predsjedniku i Skupštini.Tada parlament može da uđe u proceduru razrješenja, ali ga ne razrješava po sili Ustava, nego praktično donosi političku odluku,što nije kopmatibilno sa pravnom odgovornošću predsjednika”, objašnjava Blažić.

Ukoliko, pak, u takovoj situaciji, Skupština ne bi donijela odluku o razrješenju tek tada bi, zaključuje Blažić, imali potpuni pravni nonsens.