ZAKON O NOVOM TUŽILAŠTVU: Novčane kazne i robija za bankare zbog kašnjenja podataka o računima

Prijedlog zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, predviđa novčane kazne do 50.000 eura i zatvor za odgovorne bankare, koji na vrijeme ne dostave tužiocu bankarske račune osoba koje su predmet istrage ili izviđaja.

Prema slovu propisa, čije djelove objavljuje portal Luča, ako postoji osnov sumnje da određeno lice na svojim bankovnim računima raspolaže ili je raspolagalo prihodima pribavljenim krivičnim djelima, a ti prihodi su važni za izviđaj i istragu ili podliježu privremenom oduzimanju, državni tužilac će zatražiti od banke dostavljanje podataka o tim računima i stanju na računu.

Banka je dužna da tražene podatke dostavi u roku koji odredi državni tužilac. Ukoliko banka ne dostavi ili zakasni sa dostavljanjem podataka u predviđenom roku, kako se navodi u “ekonomskim” članovima zakona, sudija za istragu “može odgovorno lice u banci kazniti novčanom kaznom u iznosu do 5.000 eura, a banku novčanom kaznom do 50.000 eura”.

“Ako i nakon izricanja novčane kazne banka ne izvrši rješenje sudije za istragu, odgovornom licu u banci može se odrediti zatvor do izvršenja rješenja, a najduže dva mjeseca”, navodi se u Prijedlogu zakona koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije.

KOPIJA I PRAĆENJE SALDA

Prijedlog zakona je žestoko kritikovan od strane opozicije jer se propisom ukida Specijalno državno tužilaštvo što je prema njihovom mišljenju “motivisano političkim razlozima”. No, samo površan pogled na novi zakon ukazuje da je propis manje-više kopija Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu.

Prijedlog zakona obavezuje bankare da prate platni promet sumnjivog lica i redovno izvještava tužioca.

“Ako postoji osnov sumnje da određeno lice na svojim bankovnim računima raspolaže prihodima pribavljenim krivičnim djelima, na zahtjev državnog tužioca, sudija za istragu može rješenjem obavezati banku da prati platni promet na računima određenog lica, i da za vrijeme određeno za praćenje platnog prometa redovno izvještava državnog tužioca o transakcijama na računu koji se prati”, dodaje se u Predlogu zakona.

KOGA GONI TUŽILAŠTVO

Tužilastvo za organizovani kriminai i korupciju je, prema slovu propisa, nadležno za gonjenje učinilaca krivičnog djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, kao i visoke korupcije.

Novo tužilaštvo će goniti javne funkcionere ako su izvršili zloupotrebu službenog položaja, prevarili u službi i imali protivzakoniti uticaj.

Goniće se i navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita i davanje mita. Takođe, Tužilaštvo će goniti ako je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura izvršenjem zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, te krivična djela pranja novca i krivična djela terorizma i ratnih zločina.

TAJNI PODACI

Podaci iz evidencija državnih organa i organa državne uprave koji su važni za pokretanje izvođenje krivičnog postupka za krivična djela, dostavljaju se na zahtjev Tužilastva za organizovani kriminal i korupciju preko informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka.

“Prilikom dostavljanja tajnih podataka koji su važni za pokretanje i vođenje krivičnog postupka  mora se obezbijediti informatička zaštita tih podataka, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka”, dodaje se u Prijedlogu zakona.

Informacije o traženim, odnosno dostavljenim podacima, nedostupne su licima na koje se odnose, do donošenja naredbe o sprovođenju istrage ili podizanja neposredne optužnice ili podnošenja optužnog prijedloga.

Pored toga, Tužilastvo za organizovani kriminal i korupciju ima pristup podacima iz baza podataka informacionih sistema drugih državnih organa i organa državne uprave.

Parlament će se o ovom propisu izjasniti 18. februara po hitnom postupku.