Connect with us

Ekonomija

KOVIDZETNIŠTVO: Nekom’ majka, nekome maćeha

Published

on

Autor Fotografije Tayeb MEZAHDIA sa Pixabay-a

Poput trenutog sljepila koje nas, kada po blistavo sunčanom danu uletimo u neosvetljen tunel, natjera da naglo dignemo stopalo sa papučice gasa, tako su virus corona i zarazna bolest koju izaziva COVID-19 svjetsku ekonomiju natjerali na naglo usporavanje.

Planeta se našla u situaciji koja u svakom čovjeku, negdje duboko, na nivou osnovnih nagona izaziva jedan od najvećih strahova. Strah jači i od straha od bolesti – strah od nepoznatog!

Taj strah se nekada manifestuje kao dječiji strah od mraka, a nekada se može prepoznati u strahu od promjena – ovaj put kod odraslih ljudi od kojih se očekuje zrelo, racionalno ponašanje. To se, međutim, u stvarnosti ne događa tako, u što su se mogli uvjeriti svi koji žive u zemljama gdje većina birača razmišlja po principu – nema tog lošeg života koji će me natjerati da nešto promijenim.

Sve govori da corona-lockdown i prateće mjere predstavljaju krajnje stresnu situaciju, a pošto zapadna profit-oriented civilizacija uporno ignoriše pranayama prakse, mentalni, intelektualni i duhovni balans izostaje.

U takvoj situaciji je potpuno očekivano da sredinom ljeta ugledni magazin Forbs objavi da je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) 51 milion nezaposljenih ljudi. Broj je dodatno zastrašujući ako se uzme u obzir činjenica da mnogi od tih ljudi izdržavaju više članova porodice.

U međuvremenu Međunarodna organizacija rada (MOR) koja, suprotno mnogim zabludama, nije nekakav internacionalni sindikat, već agencija Ujedinjenih nacija, objavljuje sopstvenu procjenu da je već tokom drugog kvartala ove godine, oko 400 miliona ljudi širom svijeta ostalo bez posla. U to nijesu uračunati razni honorarci, saradnici, zapošljeni sa skraćenim radnim vremenom, već se odnosi isključivo na full-time-jobs.

Prihod koji su ostvarivali zapošljeni širom svijeta je, samo u prvih devet mjeseci tekuće godine, pao za 10 procenata. Taj gubitak, u novčanom izrazu, iznosi 3,5 triliona dolara.

Ponekad je kriza potrebna da bi vam pojačala protok adrenalina i pomogla da realizujete svoj potencijal – Jeannette Walls

Analize respektabilne revizorske kuće KPMG govore da se globalni bruto-domaći proizvod na nivo decembra 2019. neće vratiti prije drugog kvartala 2021. Takva formulacija ostavlja neograničen prostor da se to desi i značajno kasnije.

Analize KPMG-a govore i da će oporavak biti u direktnoj vezi sa dužinom trajanja i intenzitetom C19 krize. U prevodu – što pandemija bude duže trajala, šteta po svjetsku ekonomiju će biti veća.

Proces oporavka, neće biti za sve zemlje identičan, a oblik krivulje na grafičkom prikazu tog procesa zavisiće, kažu u KPMG-u, između ostalog, od konkretnih situacija u svakoj zemlji pojedinačno: od načina upravljanja COVID-19 krizom i od kvaliteta primijenjenih socijalno-ekonomskih mjera.

Smjer i intenzitet efekata krize se razlikuje, prije svega, zavisno od industrije, a neki, manje imuni na zavodljivost cinizma, reći će: kao svaka prethodna i ova kriza je nekome majka, a nekome maćeha.

[wpdiscuz-feedback id=”r5fdg714u9″ question=”Prokomentarišite ovo” opened=”1″]Online shopping, isporuka hrane, video igre i elektronske komunikacije, naročito multikorisničke platforme, poput Zoom-a doživljavaju procvat.[/wpdiscuz-feedback]

Potpuno drugačija slika je u ugostiteljstvu: hoteli i restorani, kao i u maloprodaji, industriji sporta i zabave…

Podaci govore da preduzetnici u sektorima koji su pogođeni COVID-om, treba da budu spremni na gubitak od 50 – 80 posto prometa što se automatski odražava i na ukupnu tržišnu vrijednost njihovog biznisa.

Airbnb, američki online marketplace (online servis koji omogućava ugostiteljima, agencijama i transportnim kompanijama izlaganje ponude, a konzumentima bukiranje putovanja i smještaja), odnosno, kompanija koja je „do juče“ bila jedan od superstarova online poslovanja, ostala je bez 16% svoje vrijednosti na tržištu. Prevedeno u novac, pređašnja vrijednost sa 31 milijarde dolara, pala je na 26 milijardi.

Sa druge strane, Amazon je još ljetos obznanio namjeru da otvori dodatnih 100.000 pozicija za zapošljavanje, poveća plate i sve to uz punu pažnju posvećenu obezbjeđivanju zdravstvene bezbjednosti za svoj staf.

Prema BusinessInsider-u, samo od marta do juna ove godine, Amazonov osnivač Jeff Bezos je uvećao svoje bogatstvo za oko 48 milijardi dolara.

I on nije jedini koji je “rastao” u isto vrijeme kada je više od 50 miliona amerikanaca popunjavalo obrasce tamošnjeg Biroa za zapošljavanje.

Osnivač kompanije Zoom Video Communications, Eric Yuan je, u istom periodu, postao bogatiji za “skromnih” 2,5 milijarde dolara, a jedan od osnivača Microsofta i njegov nekadašnji direktor, Steve Ballmer je postao “teži” za 15,7 milijardi dolara.

Život neće postati lakši i blagonakloniji, ali mi možemo postati jači i otporniji. – Steve Maraboli

Što u toj situaciji može preduzetnik, daleko od Wall Street-a i ovih globalnih igrača, usamljen i prepušten samom sebi koji pritom nema uticaj na okolnosti, ali se sa njima svakodnevno bolno suočava.

Možemo sada ukazivati da su opstanak i uspjeh svake kompanije (čak i one koju čini jedan-jedini čovjek) uslovljeni sa tri komponente: novac, znanje i ljudski resursi.

Može se raspredati i kako je od suštinskog značaja kvalitetno poslovno planiranje prilagođeno kriznom poslovanju – frekventnije, detaljnije, a sa manje formalnosti…

Kako je od ključnog značaja i upravljanje resursima, opet prilagođeno trenutnim okolnostima – fokusiranje na identifikaciju, zaštitu i prioritizaciju resursa i prodaja imovine koja ne donosi prihode…

Smanjenje svih troškova, odnosno, potpuno ukidanje troškova koji nijesu od suštinske važnosti za opstanak i funkcionisanje preduzeća, prodaja imovine koja ne donosi prihode…

Može se čak podvući i važnost obezbjeđivanja socijalne podrške uključujući i emocionalnu i informacionu podršku…

Međutim, kao što bi najbrži automobil na svijetu stajao u mjestu ako bi mu se skinuli točkovi, tako ni preduzetništvu u novim okolnostima, bile one pandemijske ili ne, teško da ima opstanka bez uključivanja digitalnih tehnologija i poslovanja preko interneta.

*Serijal tekstova o preduzetništvu i internet poslovanju pokrenut je u saradnji sa novim servisom BiznisExpert.com koji je posvećen BESPLATNOJ edukaciji u vezi sa internet poslovanjem.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije