NOVA PORESKA REFORMA: Spajić tvrdi da se država neće zaduživati u 2022.

Ministar finansija i socijalnog staranja je kazao da će ostaviti opciju u budžetu da “ako bude neki povoljan momenat da izađu na tržište”

Vlada je juče usvojila program “Evropa sad” koji sadrži novi set poreski mjera koje bi trebale da stupe na snagu 1. januara naredne godine.

Novom poreskom reformom koja je u javnosti već ranije najavljena planirano je da se od naredne godine ukinu doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, uz povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobiti.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je kazao na konferenciji za novinare da će ova reforma biti potpuno održiva i može se nazvati fiskalno održivom, te da će donijeti benefite u budućnosti.

On je kazao da im je računica da dio od novih poreskih mjera poreski matematički uticaj bio minus 35 miliona eura u budžetu u 2022. godini, dok bi stvarni vjerovatno bio nula, a u 2023. godini plus 18 miliona eura. Uticaja na privredu i građane bi bio plus 200 miliona eura efekat.

“Računamo na rast privrede i proširenje poreske baze”, rekao je Spajić, koji je u narednoj godini najavio usklađivanje penzija i socijala sa ovim programom, odnosno, sa minimalnom i prosječnom zaradom.

On je kazao da će predlog budžeta u narednoj godini biti na vrijeme proslijeđen parlamentu 15. novembra i da nije planirano novo zaduživanje, ali da će ostaviti opciju u budžetu da “ako bude neki povoljan momenat da izađu na tržište”.

“Neće biti potrebe za novim zaduživanjima, i to je bitna informacija”, tvrdi ministar.

On je na pitanje ima li rezervni plan ako se ne usvoji plan u budžetu u parlamentu odgovorio “da li oni imaju rezervni plan”. Ponovio je da ne razmišlja o osnovanju političke partije.

Spajić je kazao da će poresku reformu radi sa Svjetskom bankom i da to bude održiv način za penzije i da do tada ne bi u javnosti izlazili sa nekom kalkulacijom koliko bi penzije mogle da se povećaju.

On je najavio fokus u narednoj godini na smanjenju nezaposlenosti i da se u tu svrhu donosi poreske reforma, a cilj je i da se iskorijeni siva ekonomja.

“Imaćemo sa ovim jedno od najnižih optrećenja na rad u regionu”, rekao je ministar.

Na pitanje da li će PDV za hotele biti ujednačen, bez obzira na broj zvjezdica i opštinu u kojoj se nalaze, Spakić je kazao da Zakon o PDV-u nije dio ovog paketa zakona, već da će o njemu saopštiti podatke naknadno.

Ministar ekonomskog razvoja (MER) Jakov Milatović je kazao da realizuju projekat zahvajujući rezultatima i radu iz prethodnih mjeseci koji su doveli do povećanja budžetskih prihoda (budžetski suficit, hedžing aranžman, projekat poreske administracije i dobra turistička sezona).

“Sav ovaj rad je doveo do povećanja ekonomske aktivnosti i stabilizacije javnih finansija”, rekao je Milatović, dodajući da se Crna Gora nije zaduživala u ovoj godini.

On je rekao da su izazovi sa kojima se Vlada suočila visoko opterećenje privrede, niske minimalne zarade i siva ekonomija, pa je iz toga pokrenuta ova poreska reforma.

Cilj programa “Evropa sad” kako je saopšteno na konferenciji za novinare je povećanje životnog standarda svih građana, unaprijeđenje poslovnog i investicionog ambijenta, suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada i promocija održivog i inkluzivnog modela rasta.

Kada je riječ o strukturi minimalne zarade, u analizi koja je podijeljena novinarima se navodi da je do sada ona ukupno iznosila 560 eura od čega su porezi i doprinosi 160 eura, prijavljena neto zarada 250 eura, a “keš na ruke” 150 eura. Prema programu “Evropa sad”, strukturu minimalne zarade čine porezi i doprinosi u iznosu od 150 eura i prijavljena neto zarada 450 eura, što je ukupno 565 eura.

Da bi se sprovela poreska reforma, potrebno je da se izmijeni više zakona među kojima su o akcizama, porezu na dohodak fizičkih lica, doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dobit pravnih lica poreskoj administraciji, zaradama zaposlenih u javnom sektoru…

Prema procjeni Ministarstva finansija, očekuje se od oporezovanja neprijavljenih prihoda 20 miliona eura, suzbijanje sive ekonomije 10 miliona, 15 miliona od novog zakona o igrama na sreću, 15 miliona od zakona o reprogramu poreskog potraživanja, 14 miliona od markiranja mineralnih ulja, 5 miliona od po osnovu sprovođenja poreza na podizanje gotovine za pravna lica i preduzetnike…