Magazin
POPULARNI DIZNIJEV JUNAK: Paja Patak danas slavi 87. rođendan
Crtani junak ugledao je svjetlo dana 9. juna 1934. godine.
Paja, bijeli patak, obučen u plavo mornarsko odijelo sa plavom kapom i crvenom leptir mašnom, već 87 godina predstavlja jednog od najpoznatijih junaka Volta Diznija.
Donald Dak, kako je izvorno ime ovog crtanog junaka, prvi put se na našim prostorima pojavio u izdavačkoj kući Politika, gde i dobija svoju “verziju imena”- Paja Patak.
On se prvi put pojavio u jednom od kratkometražnih filmova serije „Luckaste simfonije“ (Silly Symphonies), a tek tri godine kasnije je dobio glavnu ulogu. Jedan od glavnih razloga za njegovo pojavljivanje je to što je Mikiju (Miki Maus) opadala popularnost i Volt Dizni je želio da ubaci lika koji će, po temperamentu, biti različit od njega.
On se sa Mikijem prvi put pojavljuje u crtanom filmu „Pomoć siročićima“, u avgustu 1934. godine, a nakon dobre reakcije publike, Paja je ostao stalni član družine Diznijevih junaka, kojoj pripadaju još Miki, Mini, Šilja i Pluton.
Njegova najprepoznatljivija osobina jeste njegov prijek temperament, što ga dovodi u razne neprilike i svađu sa svojim prijateljima. Pored toga, Paja je jako odan i dobar prijatelj, iako je ponekad ljubomoran na Mikija.
Pored “kratkih živaca”, Pajin veliki problem je to što on jako voli zlato i blago i opsjednut je svojom željom za bogaćenjem, po ugledu na njegovog strica Baju.
Paji Patku u njegovim avanturama društvo prave djevojka Pata, čije ponašanje ga često “izluđuje”, kao i njegova tri sestrića- Raja, Gaja i Vlaja, kojima se često hvali pričama iz svoje mladosti.
Ovaj nervozni patak je 2004. godine konačno dobio svoju zvijezdu na Holivudskom bulevaru slavnih i tako potvrdio svoju titulu “najpoznatijeg patka na svijetu”.
-
Društvo2 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta4 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika3 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika1 day ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar23 hours ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend