DEMANTOVANJE POD PRITISKOM: Za Euronjuz na albanskom Harasani detaljno pojasnio plan o formiranju manjinske vlade

Naš plan ne bih nazvao kratkoročnim iako je riječ o manjinskoj vladi. Jedan od naših uslova biće da ova vlada ne pripremi samo izbore, već bi trebala da funkcioniše kao svaka druga vlada i, ako je moguće, u punom mandatu – rekao je Harasani

Izjava visokog funkcionera Ure Ilira Harasanija, u intervjuu za Euronjuz na albanskom, da partija Dritana Abazovića „predvodi napore za stvaranje nove manjinske vlade koju podržavaju prozapadne stranke“ i da tu strategiju podržava američki izaslanik Gabrijel Eskobar, koju su prekjuče prenijeli crnogorski mediji, izazvala je burne reakcije njihovih koalicionih partnera. Nakon tog pritiska Harasani je, preko Tviter profila, računajući na jezičku barijeru, to demantovao kazavši da je u intervjuu pričao o tri modela rješenja političke krize gdje je kao opcije ponudio – „da Vlada nastavi ovako, izbore ili manjinsku vladu“, te da je Eskobara samo parafrazirao.

Pobjeda je istražila što je tačno funkcioner Ure u intervjuu rekao za albanski Euronjuz. Harasani je u intervjuu veoma kratko govorio o tri moguća modela rješenja političke krize, ali tek nakon što je detaljno pojasnio plan oko formiranja manjinske vlade.

– Sporazum koji smo sklopili prije nedjelju dana mislim da je dobar korak ka budućnosti i formiranju možda nove vlade, čiji su dio sve nacionalnosti i konfesije – saopštio je on.

Harasani je kazao da među sedam potpisnika Memoranduma imaju Srbe, Crnogorce, Bošnjake i Albance, kao i da se Albancima sada pruža mogućnost da budu politički subjekti, a ne „objekti“ što su bili ranije.

Istakao je i da je važno što je Memorandum potpisala Socijalistička narodna partija koja je dio DF-a jer nju čine Srbi koji nijesu ekstremisti.

PLAN

Na konstataciju novinara da, nakon što je Ura potpisala Memorandum o saradnji sa nekim političkim partijama, stekao utisak da je cilj stvoriti manjinsku vladu/vlast u parlamentu i da se onda krene u nove izbore i na pitanje da li je to njihov kratkoročni cilj, Harasani je odgovorio da Vlada ne bi trebala samo da pripremi izbore.

– Naš plan ne bih nazvao kratkoročnim iako je riječ o manjinskoj vladi. Jedan od naših uslova biće da ova vlada ne pripremi samo izbore, već bi trebala da funkcioniše kao svaka druga vlada i, ako je moguće, u punom mandatu – rekao je Harasani.

Na pitanje da li to znači da će vlada imati mandat od četiri godine, kao manjinska, iako to nije uobičajena situacija na Balkanu, visoki funkcioner Ure je odgovorio da će ići na varijantu da vlada traje do kraja mandata ili najmanje godinu i po do dvije godine, jer, kako je rekao, misli da nije dobro da vlada bude kratkoročna.

– Time niko ne dobija. Promjena vlade svake godine mislim da nije dobra ni za građane – rekao je on.

DOGOVORI SA DPS-OM

Na pitanje novinara na kom nivou su dogovori sa DPS-om i pod kojim uslovima bi oni podržali manjinsku vladu, Harasani je kazao da partije koje su potpisale sporazum, kao i dvije stranke koje su se naknadno pridružile, čine 25 odsto snage u parlamentu, ali da treba da imaju 51 odsto.

– Ako budemo imali novu vladu, ove partije će predvoditi vladu, bez DPS-a, bez DF-a, kao dva glavna pola u Skupštini, jedan koji je proizašao iz kriminala, a drugi iz nacionalizma i šovinizma – naglašava on.

Visoki funkcioner partije Dritana Abazovića u intervjuu naglašava da će ove partije tražiti podršku DPS-a, jer su se iz DF-a već izjasnili da neće podržati takvu vladu.

– Dakle, samo je preostao DPS, odnosno Đukanovićeva partija da nam da podršku kako bismo mi formirali ovu vladu – rekao je Harasani.

Naglasio je i da uslove ne postavlja DPS, već oni i poručio je da je njihov glavni uslov da se Đukanović povuče iz političkog života.

– Mislim da će on ovaj uslov prihvatiti, oni treba da se reformišu. Imaju mnogo mladih ljudi koji su kulturni, obrazovani i mi njih ne možemo zaobići, jer je skoro 40 odsto njih podržalo i većina tih građana je proevropski i pro-NATO orjentisana. I mi treba da sarađujemo sa njima, ali ne na način kako su oni radili do sada – rekao je Harasani.

Glavni uslov Ure, kako kaže njihov visoki funkcioner, je da potpisnici Memoranduma o saradnji predlažu politiku, a DPS da podržava ako stvarno želi da Crna Gora bude proevropska zemlja i ako želi da DF ne upravlja ili da bude dio vlade.

– Ako stvarno žele da se šovinizam iskorijeni iz Crne Gore. Mi smo jedna koalicija koja ima 25 odsto podrške u parlamentu i mi imamo plan. Ako se on njima sviđa, mogu da nas podrže jednu, dvije godine ili do kraja mandata – kazao je on.

DF – CRVENA LINIJA

Tek na pitanje – zar ne bi bilo najpoštenije prema građanima Crne Gore da im se ponude izbori, kako bi oni donijeli odluku o legitimitetu ove Vlade – Harasani je nakratko pomenuo tri opcije rješenja krize.

– I ovo (izbori) je jedna od opcija. Prva opcija da ova vlada nastavi da vlada. Druga – manjinska vlada. Treće – izbori, mi kao Ura nijesmo za izbore – kazao je on.

Naglasio je i da je poruka međunarodne zajednice, a prije svega Sjedinjenih Američkih Država sa kojima su imali razgovore, jasna, što im, kako je rekao, olakšava koalicije sa drugim partijama u budućnosti.

– Imali smo razgovore sa gospodinom Eskobarom koji je decidan da ne treba da imamo posla i planova sa DF-om – to je ta crvena linija. On je rekao da ne treba da sarađujemo i mi cijenimo njegovo mišljenje – istakao je Harasani.

Očekuje se, kako je rekao, da u januaru naredne godine SAD proglasi „neke osobe kao nepoželjne“, a pojasnio je i da je većina njih iz DF-a što njima olakšava put i daje legitimitet da nastave politiku, a da ne prave saradnju sa onima sa crne liste SAD-a.

Harasani je tokom intervjua kazao i da nakon parlamentarnih izbora nijesu bili u mogućnosti da prave koaliciju sa DPS-om jer su se borili za njegovu smjenu, ali je i istakao da ideološki nijesu daleko, jer je riječ o dvije partije koje su proevropski i proevroatlantski opredijeljene.