JASAVIĆ: Brisanjem iz biračkih spiskova Vlada kreće u obračun sa manjinama

Mijenjanje odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom je dio opasne političke agende o etničkom i političkom inžinjeringu aktuelne Vlade, čega ministar unutrašnjih poslava moguće nije svjestan Rješavanje ovog zadatka je vrlo važno za Vladu jer je to prethodno pitanje za pripremu novih izbora i jačanje biračkog tijela koje tradicionalno glasa prosrpske partije. Kako je Srpska pravoslavna crkva pobjednik parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta prošle godine, logično je i njeno očekivanje da Vlada koju je ona instalirala ispunjava prioritetno njene zahtjeve, što u građanskoj Crnoj Gori djeluje poražavajuće i diskriminatorski, kaže u intervjuu Vikend novinama advokatica Azra Jasavić, bivša poslanica Pozitivne Crne Gore.

Jasavić dodaje da bi ministar unutrašnjih poslova valjalo da razmisli o pravima svih onih građana koje ima namjeru da briše iz biračkih spiskova, akoji pripadaju manjinama, čime se nastavlja etničko čišćenje iz ’90-ih godina prošlog vijeka.

“Možda nakon toga shvati ozbiljnost posljedica koje mogu prouzrokovati takve političke odluke i bojazan građanske Crne Gore, koja mora štititi svoj opstanak i trajanje”, ističe Jasavić.

Ukoliko, prema njenim riječima, Vlada ne odustane od svog nauma, može očekivati veliki broj predstavki diskriminisanih građana, koji će lako dokazivati diskriminaciju pred domaćim i međunarodnim sudovima.

“Da Vlada diskriminiše manjine i ima dvostruke arsine, potvrđuje inicirano brisanje dijaspore iz registra prebivališta, dok ćuti na javne navode da ministri Leposavić i Spaić imaju dvojna državljanstva i prebivališta u Srbiji i Cmoj Gori, a što se takođe odnosi na pojedine poslanike parlamenta i birače u Herceg Novom. Umjesto unapređenja izbornog zakonodavstva, u smislu da dijaspori omogući da glasa putem diplomatsko konzularnih predstavništava, Vlada ukida građanska prava dijaspori. Ovo vrlo osetljivo pitanje, kao i pitanje državljanstva, zahtijeva otvorenu debatu u Parlamentu kroz rad nadležnog Odbora i najširi mogući konsenzus, što podrazumijeva podršku dvotrećinske većine u parlamentu”, zaključila je Jasavić.