Povežite se sa nama

Politika

NAZIRE LI SE KONAČNI RASPLET POLITIČKE KRIZE: Promjene počinju januarom

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

I opozicija i dio vlasti razmišljaju da početkom godine podnesu inicijativu o nepovjerenju Vladi

Već početkom naredne godine mogao bi se očekivati konačni rasplet krize vlasti, koji, prema trenutnim informacijama “Vijesti”, ima najviše izgleda da rezultira “padom” Vlade premijera Zdravka Krivokapića i formiranjem manjinskog kabineta.

I opozicija i dio vlasti razmišljaju da u januaru podnesu inicijativu o nepovjerenju Vladi.

Na potrebu rješavanja problema zbog kog su djelovi sistema – prvenstveno pravosuđe – u višemjesečnoj blokadi, juče je pozvao i specijalni predstavnik EU za regionalna pitanja, Miroslav Lajčak.

On je u intervjuu banjalučkom portalu “Buka”, kazao da crnogorska Vlada trenutno nema većinu u parlamentu, i da taj problem – treba riješiti.

Potrebno je, prema njegovim riječima, da Crna Gora ima proevropsku vladu kojoj su prioritet integracije, ali i vladu koja ima snagu “da joj prolaze predlozi u parlamentu”.

“Jer se tako vlada u demokratijama… EU apsolutno nema namjeru da odlučuje ko treba da bude u crnogorskoj Vladi. Crna Gora ima demokratski legitimitet i pokazala je više puta u prošlosti da ima snagu da rješava svoja pitanja unutrašnjim dijalogom. Samo želimo da država vrlo brzo ponovo krene ka evropskom putu”, poručio je Lajčak.

Opozicija bi početkom godine mogla da obnovi inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, koju je povukla u ponedjeljak iz skupštinske procedure zbog, kako su saopštili, predloga Demokratskog fronta (DF) da se ide na nove izbore.

Da se o toj ideji razmišlja, preksinoć je potvrdio gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković, koji je rekao da bi opozicija već 3. januara (2022. godine) mogla da uputi Skupštini ponovljeni predlog o nepovjerenju.

Jesu li Krivokapićevoj Vladi odbrojani dani
Jesu li Krivokapićevoj Vladi odbrojani dani foto: SAVO PRELEVIC

Prema Poslovniku parlamenta, podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u roku kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, što znači da bi se sjednica mogla održati najranije 18. januara.

Redovno jesenje zasjedanje parlamenta završava se 31. decembra, dok se vanredno može održati u periodu od prvog radnog dana u januaru do posljednjeg radnog dana u februaru.

Međutim, kako sad stvari stoje, opozicionu inicijativu nije spreman da podrži niko iz vlasti, pa ni Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP) i Savez građana CIVIS, koji su u srijedu sklopili sporazum s manjinskim strankama, zbog kog su na udaru kolega iz dijela parlamentarne većine.

Dok iz GP URA tvrde da potpisani memorandum nema veze s manjinskom vladom i da nije “adio” Krivokapićevom kabinetu, iz SNP-a poručuju da je dokument parafiran “zbog buduće vlade, u kojoj treba da budu nacionalne manjine”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, GP URA i SNP razmišljaju da s novim partnerima – i uz podršku dijela opozicije – početkom godine podnesu novi predlog o nepovjerenju Vladi, što bi bio uvod u proces formiranja manjinskog kabineta, koji bi mogao da podrži i DPS.

Prema Ustavu Crne Gore, predlog o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27 poslanika.

Cilj je da manjinska vlada skupi podršku najmanje 49 poslanika, kako bi se mogle deblokirati ključne institucije – prvenstveno sudstvo i tužilaštvo.

Međutim, redosljed njihovih sljedećih koraka zavisiće prvenstveno od pitanja (ne)izglasavanja budžeta i eventualnog objavljivanja “crne liste” Stejt departmenta, na kojoj bi mogli da se nađu neki funkcioneri bivše i aktuelne vlasti.

Izvor lista rekao je da bi neizglasavanje budžeta u Skupštini i definitivno označilo kraj Vlade, te da bi nakon toga uslijedilo formiranje nove parlamentarne većine.

S druge strane, GP URA i SNP očekuju “crnu listu” iz SAD-a i čvrste garancije međunarodnih partnera da će se šef države i lider DPS-a Milo Đukanović povući sa čela stranke i da se neće kandidovati za novi predsjednički mandat, nakon što mu aktuelni istekne 2023. godine, ali i da će to prethodno javno obznaniti.

Đukanovićevo povlačenje kao dio “slagalice”: Sa Lajčakom
Đukanovićevo povlačenje kao dio “slagalice”: Sa Lajčakomfoto: Savo Prelević

Osim navedenih mogućnosti epiloga krize vlasti, na stolu su i vanredni izbori, čije je održavanje – nakon što su njihovi koalicioni partneri odbili predlog o izboru nove vlade – prošle sedmice zatražio DF.

Međutim, iz tog saveza – koji, za razliku od kolega iz vlasti, nije dočekao “na nož” memorandum GP URA i SNP-a s manjinama – još nisu objasnili javnosti kako će stvoriti uslove za izbore: izglasavanjem nepovjerenja Vladi ili skraćenjem mandata parlamentu.

Jedan od čelnika DF-a, Andrija Mandić, saopštio je juče da bi Vlada trebalo da podnese ostavku jer nema podršku parlamentarne većine.

On je, reagujući na Lajčakovu izjavu, naveo da snažna podrška poštovanju demokratskih principa stiže i iz Brisela, jer, prema njegovim riječima, niko nema pravo da uzurpira narodnu volju.

“Pošto neki ovdašnji politički subjekti uvažavaju samo stavove i glas međunarodnih partnera, vjerujemo da su čuli i ovu poruku Brisela. U demokratskim državama, vlade koje nemaju podršku svojih parlamenata odmah podnose ostavku i ne traže od Brisela, ili bilo koga izvan njihove države, da ih podržava. To važi i za države koje su punopravne članice EU”, poručio je on.

Picula: Upitno može li manjinska vlada pokrenuti reforme

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, ocijenio je da je “haotična situacija” u vladajućoj koaliciji poprilično zakočila evropski put države.

On je Radiju Crne Gore rekao da ostaje otvoreno pitanje da li će neka vrsta manjinske vlade, ako do nje dođe, imati snage da pokrene važne reforme.

“To je otvoreno pitanje jer je za kompleksan reformski proces koji predstoji Crnoj Gori, potrebno imati postojanu i snažnu parlamentarnu većinu. U suprotnom, taj potez onda ne bi donio očekivane rezultate i onda bi možda bilo legitimno zatražiti demokratsko izjašnjavanje građana. Već dugo se u Crnoj Gori previše energije i vremena gubi na politička prepucavanja, i bojim se da fokus jednog dijela vladajuće strukture nije na putu ka EU, već na različitim koalicionim i parlamentarnim manevrima”, istakao je Picula.

Upitan da li su izbori najbolje rješenje, on je odgovorio da odluku o tome treba da donesu domaći političari.

“Ono što bi bilo dobro za građane je da Crna Gora dobije vladu koja može da predlaže snažne reformske poteze, koji će onda imati nedvosmislenu podršku u nacionalnom parlamentu”, podvukao je Picula.

DNP traži smjenu Radulovića, Stijovića i Bratić

Demokratska narodna partija (DNP), jedan od konstituenata DF-a, najavila je juče da će glasati za interpelacije o nepovjerenju ministrima Đorđu Raduloviću (vanjski poslovi), Aleksandru Stijoviću (poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda) i Vesni Bratić (prosvjeta, nauka, kultura i sport).

Oni su najavili taj potez nakon što je Vlada razriješila njihovu funkcionerku Jelenu Kljajević s pozicije direktorice Nacionalnih parkova Crne Gore.

“Pošto su pomenuti ministri dosad redovno na Vladi glasali za eliminaciju kadrova DNP-a, više zaista nemamo nikakvu obavezu prema kadrovima Zdravka Krivokapića i njegovoj mjeri istine, kojoj bi i baron Minhauzen pozavidio”, poručili su iz DNP-a.

Parlament je raspravljao o interpelacijama o radu Radulovića, Stijovića i Bratić, o čemu će se izjasniti naknadno.

Ako Skupština usvoji interpelacije, predlog za smjenu ministara šalje se Vladi koja ima mjesec dana da se izjasni o njemu.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije