Connect with us

Vijesti

Radulović Nikoliću: Pročitajte “1984” od Orvela, Nikolić Raduloviću: Pročitajte malo svoje izjave

Published

on

Od 37 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava 18 je od decembra 2020. promijenjeno – saopštio je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike u Skupštini Crne Gore.

Poslanici danas, pored ostalog, razmatraju informaciju o nastaloj situaciji u vezi sa kandidovanjem ambasadora Crne Gore i učincima kohabitacije na tom planu.

Kohabitacija

Radulović je rekao da je broj političkih imenovanja bio je oko 50 odsto, što je kontra Zakonu o vanjskim poslovima.

– Od decembra, 18 od 37 ambasadora je promijenjeno, jer se u većini slučajeva radilo o političkim imenovanjima, a neki od njih su završili četvorogodišnje mandate ili stekli uslove za starosnu penziju – naveo je Radulović.

Nakon toga pokrenuta je procedura za imenovanje novih ambasadora koja u normalnim okolnostima, kad nema kohabitacije, traje šest mjeseci

Konsultacije sa predsjednikom Crne Gore, koji prema zakonu postavlja ambasadore, pokrenuta je zbog toga što nemaju saglasnost sa njim po pitanju određenih imenovanja.

– Imajući u vidu da se u pojedinim oblastima preklapaju nadležnosti Vlade i predsjednika Crne Gore nemoguće je po Ustavu zaobići instituciju predsjednika. Ustav navodi da predsjednik države postavlja ambasadore. Dijalog koji je ostvaren nije zato što je Đorđe Radulović želio da se vidi sa Milom Đukanovićem u nekom privatnom biznisu, razgovoru, već da se napravi proboj blokade – istakao je ministar vanjskih poslova.

Od 12 Vladinih kandidata za ambasadore bilo je, prema njegovim riječima, sedam – osam karijernih diplomata i četiri eksperta.

– Oko karijernih diplomata sa predsjednikom Crne Gore je postignuta saglasnost, a oko ostalih ostalo je da se razmisli. Posljednji sastanak sa Đukanovićem je bio u maju, imali smo ih tri po tri sata. Sa nekim ne razgovarate tri sata zato što ste saglasni, nego zato što pokušavate da prevaziđete blokadu jer spoljna politika je nešto što je neophodno. Nakon tri – četiri sedmice ćutnje kabineta predsjednika Crne Gore koji je, kako čujem, očekivao da se mi javimo, a imajući u vidu važnost imenovanja novih ambasadora, mi smo za 12 kandidata Vladinih poslali zahtjeve za agremane. Što se tiče ostalih šest kandidata Đukanović je za neke odmah dao odgovor da to neće potpisati, uglavnom zato što su ti ljudi imali drugačiji stav u odnosu na istorijske prilike kroz koje je Crna Gora prolazila. Za druge je takođe ostao nedorečen, ali uglavnom zbog toga što je postavljena blokada na politička imenovanja i zato što u jednom periodu odnos između jednog dijela parlamentarne većine i Vlade nije bio u najboljim tonovima, premijer je odlučio da za tih šest političkih imenovanja za sada ne budu poslati zahtjevi za agremane, dok za 12 karijernih jeste – precizirao je Radulović.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić ocijenio je da kohabitacija ne funkcioniše u ovom dijelu.

– Ne smijemo dozvoliti blokade koje sprečavaju funkcionalnost – istakao je on.

Sa sjednice (skrinšot)

Čitanje

Dejan Đurović (Nova srpska demokratija) razumije potrebu da se angažuju karijerne diplomate, ali da diplomatski predstavnici koji su postali poznati u svijeti nisu bili karijerni.

Smatra da bi Zakon o vanjskim poslovima u pogledu zastupljenosti karijernih diplomata možda trebalo da istrpi neke izmjene.

– Crna Gora treba da bude predstavljena u svijetu sa nekim prepoznatljivim ljudima. Ne kažem da karijerne diplomate iz MVP neće jednog dana biti prepoznatljivi, ali ostvareni ljudi iz svoje sfere biće mnogo primljeni nego mladi karijerni diplomata kojeg niko ne poznaje – rekao je Đurović i ocijenio da bi Budimir Aleksić, kandidat za ambasadora u Sarajevu, odlično predstavljao Crnu Goru.

Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) podsjetio je ministra da je on izjavio da su ideje “srpskog sveta” retrogradne i nisu dobre za Crnu Goru.

– Želidrag Nikćević, koji je tri decenije političkog djelovanje proveo u negiranju Crne Gore, crngoorski jezik naziva takozvanim, a himnu ustaškom. Kriterijume po istom ključu ispunjava i Budimir Aleksić, koji je kao poslanik u prethodnom saziva parlamenta tražio od predsjednika Opštine Berane da podigne spomenik četničkom vojvodi i kvislingu Pavlu Đurišiću nazivajući ga pripadnikom antifašističkih formacija Draža Mihajlovića. I vi se onda čudite kao ministar zbog čega predsjednik Crne Gore izlazi sa stavom da neko ko je radio ili govorio protiv države Crne Gore nema moralno pravo da je predstavlja – ističe on.

Radulović je reagovao i pitao zbog čega se njemu spočitava “sprski svet”, a ne nekadašnjem potpredsjedniku DPS-a Svetozaru Maroviću i ono što on ima da kaže o “srpskom svetu”, te preporučio Nikoliću da pročita knjigu od Džordža Orvela “1984”.

– U posljednjih 10 mjeseci međunarodna zajednica vidjela je da u Crnoj Gori postoje i druge struje koje vuku u Evropsku uniju – istakao je ministar vanjskih poslova.

Pitao je Nikolića kako zna za Nikčevića, kada je to ime pominjano samo na jednom sastanku, odnosno u neformalnim konsultacijama sa Đukanovićem.

– Zahtjev za njegov agreman nije ni poslat – naveo je Radulović.

Nikolić je pitao Radulovića zbog čega nije Đuroviću postavio pitanje odakle njemu informacija da je Budimir Aleksić bio predložen za ambasadora u Sarajevu.

Predložio je ministru da, umjesto knjiga, čita malo što je sam izjavljivao.

– Vi ste diplomate naše zemlje u međunarodnim krugovima okarakterisali kao ljude koji su naštetitli Crnoj Gori – podsjetio je Nikolić.

Andrija Nikolić (skrinšot)

Nacionalna osjećanja

Poslanica Branka Bošnjak (Pokret za promjene) rekla je da se zna ko po pitanju kohabitacije koči, navodeći kao primjer i da Senat Prijestonice nije sazvan nijednom u posljednjoj godini, a na čelu tog tijela je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) kazao je da se protivi da ambasador Crne Gore bude protiv NATO-a i politici EU, zato što on predstavlja politiku Vlade Crne Gore, te onda Vlada ne bi mogla da predstavi različitu politiku.

– Protiv toga sam da ambasador bude bilo ko ko negira nacionalna osjećanja bilo koga u Crnoj Gori. Ambasador ne može biti neko ko smatra da ne postoji crnogorska nacija i da ne postoji crngorski jezik, zato što je pripadnost određenoj naciji lično i civilizacijsko pravo i niko mu ga ne može oduzeti, diktirati kako će se nacionalno osjećati. Crnogorski jezik je, svidjelo se to nekome ili ne, ustavna kategorija, a prva obaveza svakog ambasadora je da štiti, predstavlja i zastupa interese Crne Gore – ističe Mugoša.

Poslanica Tamara Vujović (Demokratska Crna Gora) ocijenila je da se pokazalo od 2018. da Milo Đukanović nije predsjednik svih građana.

Poslanik Nikola Janović (Demokratska partija socijalista) kazao je da Đukanović apsolutno predstavlja sve građane, te pitao da li to čini premijer i dodao da to “pokazuje posljednjih mjeseci i dana, baš u kontinuitetu”.

– Ambasadori ne predstavljaju Vladu, nego državu. Zato je jasna procedura da Vlada predlaže, a da predsjednik države postavlja – rekao je Janović.

Brojke

Vlada je, kako je precizirao, predložila 12 ambasadora, od kojih je osam dobilo agremane, ostala su četiri za koje se čeka agreman.

– Sedam je dobilo saglasnost od predsjednika, a za četiri je ostalo da se vidi. Predsjednik je bio kategorično protiv, iz ličnih stavova koji se ne usaglašavaju sa njegovim. Jedini način naprijed je jedino da se ponovo pokrenu konsultacije se Đukanovićem, pošto očigledno ne postoji želja za širim spoljno-političkim konsultacijama, te da razgovaramo o mišljenjima za koja je navedeno da se nisu stekli uslovi za pozitivno mišljenje – rekao je Radulović.

Jedino dijalogom se, ističe, može postići napredak.

– Ako neko zna kako da se mimo predsjednika pošalju ambasadori, vrlo sam zainteresovan za to jer ne mogu mu falsifikovati potpis – kazao je Radulovići dodao da njima trebaju ambasadori kako bi “izašli iz ove slijepe ulice”.

Diplomatski pasoš

Radulović je citirajući zakon naveo da se diplomatski pasoš koristi za lakše obavljanje državnih poslova, te pitao kako je državni posao otvaranje privatnog trasta, komentarišući to što je Đukanović sa diplomatskim pasošem otvorio trast, a što su pokazali Pandora papiri.

Poslanica Marta Šćepanović (Demokratska partija socijalista) rekla je da predsjednice države, Vlade i Skupštine imaju pravo na diplomatski pasoš i nakon što im prestane funkcija.

– Valjda toliko znamo, je li tako? Zato im i stoji u tom pasošu “bivši” – navela je ona.

Ostale tačke

Odbornici su dali podršku Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju evropskih patenata (Konvencija o evropskom patentu) od 5. oktobra 1973. godine, sa izmjenama člana 63 Konvencije o evropskom patentu od 17. decembra 1991. godine i izmjenama od 29. novembra 2000. godine, Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola I Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske i Protokola III o trgovini uslugama Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske, te Prijedlogu zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola 6 o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini.

Podršku su dobili i Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Međunarodne organizacije za zakonsku metrologiju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.

Poslanići će raspravljati i o bilansu i posljedicama rata u Avganistanu i informaciji o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u okviru međunarodnih mirovnih misija „ISAF“ i „Resolute Support“.

U okviru sjednice biće izabran i zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije