Connect with us

Svijet

JEHOŠINA: Zašto Mađarska finansira dijasporu na zapadu Ukrajine?

Published

on

Piše: Valerija Jehošina

Mađarske zajednice i civilne grupe na zapadu Ukrajine tokom proteklih 10 godina primile su od mađarske vlade najmanje 115 miliona eura, ustanovila je nova istraga Radija Slobodna Evropa.

Nalazi istraživačkog programa Šeme podvlače kako je vlada premijera Viktora Orbana dramatično povećala finansiranje mađarskih zajednica u dijaspori, ne samo u Ukrajini, već i u Slovačkoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.

U Ukrajini, gdje živi oko 150.000 etničkih Mađara – prije svega u zapadnoj Zakarpartskoj oblasti koja se graniči s Mađarskom – to pitanje je posljednjih godina dobilo politički ton, kako se dio tamošnjih Mađara usprotivio vladinim propisima o upotrebi drugih jezika mimo ukrajinskog, posebno u obrazovanju. Ukrajinska služba bezbjednosti u prošlosti je vršila pretrese u mađarskim kulturnim grupama, navodeći naznake separatističkog pokreta.

Iznosi finansiranja mađarskih zajednica u Ukrajini potiču iz podataka koje je projekat istraživačkih novinarskih organizacija u istočnoj Evropi podijelio sa Šemom. Te organizacije su pratile izdvajanja mađarske vlade za grupe u dijaspori širom regiona.

Konzorcijum je otkrio da je mađarska vlada od 2011. godine isplatila najmanje 670 miliona eura organizacijama etničkih Mađara u šest zemalja.

Čini se da je veći dio novca usmjeren preko Fonda Betlen Gabor (Bethlen Gabor), najvećeg mađarskog državnog fonda koji je fokusiran na podršku mađarskim organizacijama u inostranstvu.

Druge mađarske organizacije, poput nacionalne fudbalske federacije, nacionalnog ogranka Rimokatoličke crkve i filantropske organizacije, takođe su finansirale programe za Mađare u inostranstvu – za stvari poput dječijih ljetnjih kampova i obnove crkava. Ali je ta izdvajanja i druge podatke teže pratiti kroz mađarske dokumente.

Iznos od 115 miliona eura za ukrajinske mađarske zajednice od 2011. godine, prema istrazi, stigao je preko Fonda Betlen Gabor. Nije poznato koliko je sredstava stiglo iz drugih mađarskih izvora.

To nije zanemariva suma, pošto je za oko 50 odsto veća od godišnjeg budžeta regionalne vlade Zakarpatske oblasti i jednaka procijenjenom trošku predloženog regionalnog aerodroma, pokazuje računica Šema, istraživačkog programa koji zajedno vode ukrajinski servis RSE-a i ukrajinski javna televizija UA: Perši. I taj novac se značajno povećao od 2011, godinu dana pošto se Orban vratio na funkciju premijera posle osam godina u opoziciji.

Kompleksna istorija

Zakarpatje, poznato i kao Transkarpatje, bilo je dio Austrougarske monarhije prije Prvog svjetskog rata. U potonjim decenijama kontrola nad tom teritorijom je prelazila između kratkotrajne nezavisne Ukrajine, zatim Čehoslovačke i na kraju Mađarske, koja je napala i anektirala veći dio teritorije šest mjeseci prije Drugog svjetskog rata.

Poslije rata, pripojeno je Sovjetskom Savezu i postalo dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike.

Dio mađarskih javnih sredstava usmjerenih u Ukrajinu potrošen je za obnovu ili restauraciju spomenika kulture.

U Užgorodu, pograničnom gradu sa 115.000 stanovnika koji je i glavni gradu Zakarpatske oblasti, ukrajinski pisac i pjesnik Andrej Ljubka predvodio je napore da se sakupe lokalni književni spisi i prevedu s mađarskog na ukrajinski.

On je rekao da je prijavljivanje i dobijanje mađarskih sredstava za taj poduhvat bio jednostavan proces. On je tražio finansiranje od ukrajinske vlade, ali je njegov predlog odbijen.

“Kada lokalni privrednici dobiju novac iz mađarskih fondova za poslovne aktivnosti, oni misle da će biti prinuđeni da se zakunu Orbanu, Mađarskoj… ali to nije slučaj”, rekao je Ljubka.

Međutim, “dobili su novac, bez mita, bez obaveza da služe Mađarskoj, pa misle i ubjeđuju sve oko sebe da misle ‘vidi, Mađarska je kul država bez imperijalnih ciljeva’, i tako se pretvaraju u pešadiju mađarskog uticaja na lokalu”.

Mađarski fondovi takođe pomažu u subvencionisanju medija na mađarskom jeziku u Ukrajini. Betlen Gabor obezbjeđuje sredstva za najmanje četiri.

“Većinu novina koje se objavljuju (ovde u Ukrajini) ili finansiraju čitaoci ili dobijaju neku vrstu bespovratne pomoći, posebno iz Mađarske”, rekao je za RSE Laslo Zubanič, predsjednik Demokratske unije Mađara u Ukrajini.

“Trenutno ne postoje državne ili lokalne novine, samim tim nema ni uticaja.”

Zubanič je takođe naznačio da mediji na mađarskom jeziku u udaljenim regionima zapadne Ukrajine popunjavaju prazninu pošto su glavni ukrajinski televizijski kanali prešli na digitalne signale, za koje je rekao da ih je teže uhvatiti u planinskim oblastima poput Karpata.

“Djeca ne mogu da gledaju ukrajinski crtani film ili slušaju ukrajinsku muziku. Informativni prostor je država već izgubila”, rekao je on.

“Mađari ponekad kažu ‘vama je ukraden Krim, nama su ukradene različite teritorije’”, rekao je urednik onlajn novina Jevropejska pravda Sergej Sidorenko, “Zapravo je Zakarpatje samo najmanje među njima”.

Podrška dijaspori

Nije neobično da vlade obezbjeđuju sredstva za kulturne i društvene događaje za zajednice emigranata i dijasporu širom svijeta. Finansiranje političkih partija je sasvim druga stvar.

Ne postoje javno dostupni uporedni podaci o tome koliko, na primjer, ruska vlada finansira etničke Ruse ili govornike ruskog jezika u inostranstvu, ili kolika je podrška britanske vlade Britancima u drugim zemljama.

Neki u Ukrajini tvrde da mađarsko finansiranje ima smišljenu namjeru; mađarski zvaničnici to negiraju.

Pavlo Klimkin, koji je bio ukrajinski ministar spoljnih poslova u vrijeme bivšeg predsjednika Petra Porošenka, rekao je da je mađarski novac usmjeren na pridobijanje podrške Fidesu – Orbanovoj vladajućoj partiji koja dominira mađarskom politikom – među Mađarima u dijaspori.

“Oni stalno pokušavaju da mobilišu podršku glasača dovođenjem Mađara koje, inače, ne smatraju Mađarima iz dijaspore”, rekao je on. “Većina njih ima mađarske pasoše i glasaju za Fides (na izborima u Mađarskoj)”.

Šef Orbanovog kabineta Gergeli Guljaš (Gergely Gulyas) negirao je da postoji politička namjera u finansiranju takvih zajednica.

“Za mađarsku državu je zaista važan zadatak da podrži svoje manjine. To je naša ustavna dužnost”, rekao je on za RSE. “Mislim takođe da to nije prilika za mađarsku državu, već dobra privilegija za Ukrajinu i druge zemlje koje mogu uživati u toj podršsci mađarske države.”

U Ukrajini postoje dvije političke stranke čiji su članovi uglavnom etnički Mađari ili se zalažu za pitanja koja su specifična za ukrajinske mađarske zajednice. Te stranke su u prošlosti imale mjesta u parlamentu, ali trenutno nemaju.

Orban se 2019. godine u Budimpešti sastao s liderom Partije Mađara u Ukrajini Vasilom Brenzovičem, koji se kandidovao za mjesto u ukrajinskom parlamentu.

Neke ukrajinske diplomate kasnije su kritikovale sastanak, navodeći da je to, kao i šira podrška Orbanove vlade dijaspori, miješanje u ukrajinska unutrašnja pitanja.

Prema nalazima Šema, u 2017. i 2019. Betlen Gabor je dao najviše novca za mađarsko-ukrajinske organizacije.

Na primjer, organizacija pod nazivom Pedagoška unija za jezik zakarpatskih Mađara dobila je 2017. i 2019. oko 11 miliona dolara iz mađarskih državnih fondova za izgradnju i obnovu vrtića u nekoliko sela na zapadu Ukrajine.

U izbornoj 2019. godini, među političkim reklamama na bilbordima u Zakarpatskoj oblasti bile su one koje su podržavale Partiju Mađara u Ukrajini. Prema bazi podataka koju su pregledale Šeme, Betlen Gabor je za tu stranku obezbijedio sredstva “za pravljenje bilborda”.

“Kada se takav novac uloži, to izvjesno pretpostavlja uticaj i lojalnost”, rekao je Dmitro Tužanski, koji je na čelu nevladine organizacije Institut za centralnoevropsku strategiju iz Kijeva. “To znači lojalnost na izborima, različitim vrstama izbora. To znači da postoji grupa ljudi koje ste podržali i koje možete da pozovete kada su vam potrebni pomoć ili glasovi.”

“Zanimljiva je slučajnost da se priliv novca iz grantova povećava pola godine, godinu prije izbora”, rekao je Tužanski za RSE.

Zakoni o jeziku

Budimpešta i Kijev su se više puta sukobljavali oko, kako Mađarska kaže, ograničavanja prava etničkih Mađara da koriste svoj maternji jezik u Ukrajini.

Te žalbe uglavnom su povezane sa zakonom iz 2017. kojim se ograničava upotreba manjinskih jezika u ukrajinskim školama.

Dvije godine kasnije, poslanici su zacementirali ukrajinski kao primarni jezik zemlje. Tim zakonom je je srednjim školama u kojima je nastava bila na ruskom i drugim jezicima manjina naloženo da pređu na ukrajinski jezik. Takođe je naloženo da ukrajinski jezik koriste i prodavnice na internetu.

Mera je usvojena poslije protestnog pokreta Majdan 2014. kojim je s vlasti svrgnut predsjednik s prijateljskim vezama s Moskvom i koji je doveo do ruskog zauzimanja Krima. Moskva je takođe podržala separatiste u ratu na istoku Ukrajine u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi.

U januaru 2021. na snagu je stupilo još jedno ograničenje upotrebe jezika: prodavnice, restorani i uslužna industrija su u obavezi da klijentima pristupe na ukrajinskom jeziku, osim ako mušterije izričito ne traže drugačije.

Grupe iz mađarske dijaspore su u prošlosti privlačile pažnju ukrajinskih bezbjednosnih službi.

U gradu Berehove na zapadu Ukrajine se 2018. pojavio video snimak na kojem se navodno vidi kako etnički Mađari dobijaju mađarski pasoši od lokalnog konzulata.

Dvije godine kasnije, glavna ukrajinska služba bezbjednosti SBU izvršila je pretres u Mađarskom kulturnom udruženju u Zakarpatju tražeći dokaze o “aktivnostima usmjerenim na nasilnu promjenu granica”, navelo je to udruženje.

SBU je saopštio da su pretresi bili usmjereni na provjeru “informacija o umešanosti stranog fonda u aktivnosti usmjerene na povredu državnog suvereniteta Ukrajine”.

Mađarska je zbog tog incidenta pozvala ukrajinskog ambasadora u Budimpešti da uloži žalbu.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije