Sanacija tvrđave Kanli kula: Opstala uprkos ratovima, klizištu i zemljotresima

Tvrđavi Kanli-kula,  “krvava kula” koja predstavlja dio fortifikacionog sistema hercegnovskog Starog grada i svojom veličinom i položajem dominira nad njim, godinama prijeti urušavanje.

Klizište koje je zahvatilo površinu od tri hektara, a proteže se od od Jadranske magistrale do crkve Sv. Arhanđela u Starom gradu, prouzrokovalo je  i oštećenja na Kanli kule što je  utvrđeno tokom istražnih radova obavljenih 2017. godine, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo UT uslove za rekonstrukciju tvrđave.

Prije tri godine počela je sanacija klizišta što je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula. Do sada je urađeno sedam od 12 predviđenih bušotina, a ove sedmice se nastavilo sa radovima na preostalim bušotinama u Starom gradu.

Da su oštećenja na Kanli kuli najvjerovatnije posljedica pomjeranja tla ( klizišta) ustvrdio je prije više od tri vijeka (april 1703. godine) mletački inženjer Đakomo Binardi koji je imao zadatak da utvrdi u kakvom su stanju sve hercegnovske tvrđave, nakon što su Mleci zauzeli grad.

Ne zna se tačno  vrijeme gradnje Kanli kule, ali se pretpostavlja da je počela još u srednjem vijeku. Konačni oblik tvrđavi dali su Turci, dok su Mlečani, nakon zauzeća Herceg Novog, izvršili određene popravke jer je tvrđava u ratu bila znatno oštećena.

U pisanim dokumentima pominje se sredinom 17. vijeka kada je u maju 1664 godine iz Dubrovnika u Herceg Novi stigao turski putopisac putopisca Evlija Čelebija.

“Prema morskoj strani Donjeg grada u Novom nema nikavog otkopa, a sa kopnene strane u tri pravca nalaze se otkopi sagrađeni od kamena škriljca, prostrani i duboki. Pred svakom kapijom, iznad svakog otkopa, nalazi se pokretni most od drveta i oni se podižu na točak. Kule, koje su okrenute prema tim otkopima, jako su tvrde. Na prvom mjestu nalazi se Krvava kula sa gornje strane velike kapije. To je velika kula koja je okrenuta gore prema vinogradima Voranice i gleda čak gore do citadele”, zapisao je  Čelebija.

U zapadnom dijelu kule, u to vrijeme je  postojala i cistjerna za vodu koja je brzo pretvorena u zatvor koji je bio aktivan sve da kraja turske vladavine 1687 godine.  Na zidovima cisterne nalaze se brojni crteži zatvorenika – različitih tipova galija, grbovi, imena i datumi.

Za vrijeme mletačke uprave ova kula, prema istorijskim dokazima, koristila se kao kasarna i konjušnica.

Baza današnje kule je nepravilnog oblika sa približnom veličinom od 70h x 60 metara sa relativno dobro očuvanim vanjskim zidovima i tornjevima na uglovima Na kuli je 1965. godine izgrađena Ljetna pozornica za koju mnogi tvrde da je najljepša na Jadranu.

Tvrđava je sanirana, a ljetna pozornica rekonstruisana nakon razornog zemljotresa 1979. godine. Od tada nije bilo značajnijih zahvata na tvrđavi. Danas je lošem stanju na što upozoravaju i stručnjaci, ali prema najavama slijedi joj još jedna sanacija.

S. Kosić