LOŠA STRANA NAFTNOG BIZNISA U CG: Eko incidenti, pad turizma, inflacija, ugroženo javno zdravlje, pomor ribe…

Portal Luča, radi interesa javnosti, objavljuje najzanimljivije djelove vladinog dokumenta Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SPU) za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, sa posebnim osvrtom na ulcinjske blokove, gdje bi 25. marta, trebalo da počne bušenje podmorja.

U zaboravljenom dokumentu, koji je priređen prije pet godina, a koji je sastavni dio aktuelnog Programa istraživanja, navode se izrazito negativne strane početka naftnog biznisa u Crnoj Gori.

U pitanju su loš uticaj na turizam u slučaju akcidentalnih situacija, konflikti stranih radnika sa lokalnim stanovništvom, rast cijena, problematičan uticaj na javno zdravlje, veliki pritisak na javne službe i luke, rizike po životnu sredinu, moguću kontaminaciju ribljeg fonda, negativan uticaj na biljni svijet…

LOŠE PO TURIZAM

Izvještaj Strateške procjene pokazuje da bi uticaj na turizam i druge socioekonomske i komponente životne sredine mogao bi biti negativan u slučaju krupnih akcidentalnih situacija.

Pošto je SPU rađen kada nije bila predviđena izgradnja ribarske luke kod Ulcinja, onda se sa pravom može posumnjati da istraživanje i eksploatacija nafte može zaustaviti brendiranje Bara i Ulcinja kao atraktivnih turističkih lokacija, zatvoriti lokalnim ribarima kanal za prodaju morske ribe usljed manjeg ulova i bojazni kupaca da je zagađena.

PRITISAK NA DRŽAVNE ORGANE, BOLNICE I LUKE

Obrađivači SPU smatraju da će program istraživanja nafte dovesti i do pritiska na javne službe.

„Troškovi i zahtjevi Programa i ogromne radne snage će nametnuti pritisak na javne i ostale službe, kao što su bolnice, prevoz, stanovanje, itd. Takođe, prevoz osoblja, roba i materijala u radna područja će dovesti do povećanih zahtjeva u transportu i povećaće pritisak na luke koje će koristiti uslužna plovila“, kaže se u dokumentu.

Kao mjeru, operateri treba da pripreme i primijene “Strategiju nabavke i snabdijevanja”, sa ciljem da se makismiziraju benefiti po lokalnu i nacionalnu privredu.

RAST INFLACIJE

Program istraživanja i eksploatacije nafte dovešće i do povećanja cijena, što u ovakvoj ekonomskoj situaciji, nije dobra vijest za naše građane.

„Očekuje se da porast potražnje za robom i uslugama za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte dovede do povećanja nivoa cijena. Prisustvo inostrane radne snage može dovesti do ponude novog i većeg asortimana usluga i roba na lokalnom tržištu, kako bi se zadovoljila potražnja. Očekuje se da će lokalne firme htjeti da svoje robe i usluge stranoj radnoj snazi ponude po većim cijenama. Kao dio njihove korporativne šeme društvene odgovornosti, operaterima naftom i gasom se preporučuje da istraže mogućnosti za pomaganje projekata u sferi društvene i zdravstvene infrastrukture, da promovišu turizam, obrazovanje i naučna istraživanja“, preporučuju obrađivači.

UTICAJI NA OPŠTE ZDRAVLJE I BEZBJEDNOST

Istraživanje i proizvodnja nafte i gasa mogu uzrokovati probleme u javnom zdravlju, naročito u slučaju akcidentnih situacija.

„Nafta izaziva čitav niz zdravstvenih problema, bilo direktnim izlaganjem nafti u slučaju izlivanja, bilo indirektnim izlaganjem. Sporo curenje nafte i drugih zagađivača prilikom bušenja i transporta brodovima može izazvati kontaminaciju ribljeg fonda, koji se izlovljava rekreativno ili komercijalno. Konzumenti takve ribe su izloženi tim hemikalijama. Problemi sa javnim zdravljem i bezbjednošću su uobičajeni u slučaju izlivanja nafte. Akutni zdravstveni efekti usled evaporacije isparljivih kompnenti nafte uključuju glavobolje, mučninu, povraćanje, iritaciju očiju, pogoršanje simptoma astme, iritaciju gornjeg disajnog sistema, vrtoglavicu, bol u nogama i leđima, i psihološke bolesti kao što su anksiozni poremećaj i sindrom post-traumatskog stresa“, konstatuju obrađivači.

ERUPCIJA NA BUŠOTINI

U slučaju erupcije na bušotini, u vazuh će biti emitovane različite vrste zagađivača, koji mogu izazvati negativne zdravstvene efekte.

„Međutim, kako ove operacije nisu dozvoljene na udaljenosti manjoj od 3 km od obale, mogućnost da ovi zagađivači dospiju na kopno zavisi od količine emitovanih gasova, vremenskih uslova i pravca vjetra. Očekuje se da će aktivnosti na nafti i gasu imati mali uticaja na javno zdravlje pod normalnim uslovima funkcionisanja obzirom da emisije u vazduh i more moraju da budu u granicama definisanim u strogim nacionalnim i međunarodnim standardima i politikama, a posebno obzirom na ograničenu izloženost opšte populacije“, upozorava se u dokumentu.

ZDRAVLJE RADNIKA

Radnici u naftnoj i gasnoj industriji, prema SPU, na moru mogu biti izloženi nekoliko zdravstvenih i bezbjedonosnih problema, usled izlaganja visokim nivoima buke i vibracija, zagađivača vazduha i radioaktivnih materijala.

„Da bi se ublažili ovi uticaji, koncesionar mora pripremiti Plan zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu i zaštite životne sredine i Plan aktivnosti u vanrednim situacijama, a referent-oficir za zaštitu zdravlja i bezbjednosti na radu i zaštitu životne sredine mora biti prisutan na licu mjesta, da osigura pravilnu primjenu Plana, njegovo poštovanje od strane radnika, periodično mjerenje lične izloženosti radnika zračenju i nošenje odgovarajuće lične zaštitne opreme. Nivo buke treba održavati ispod nivoa buke na radnom mjestu, propisanom od strane Međunarodne finansijske korporacije (IFC)”, navode obrađivači.

OBAVEZNO ZAŠTITI PLATFORME

Za stalnu bezbjednost svake instalacije na moru od centralnog značaja je efikasno upravljanje i kontrola.

„Takođe je od esencijalnog značaja da postoje mjere za smanjenje rizika tamo gdje mjere kontrole zataje, na primjer, sistemi za detekciju gasa i sistemi za automatsko gašenje požara. Takođe, treba da postoje mjere za bjekstvo, evakuaciju i spasavanje (Escape, Evacuation and Rescue, EER) u slučaju da sve ostale mjere zataje. Ovi sistemi ne samo da treba da postoje, nego ih treba i testirati, da bi se obezbijedilo da uređaji i oprema rade kad je potrebno. Od ključnog je značaja da je osoblje obučeno, da razumije kako da interpretira upozorenja i preduzme neophodne aktivnosti. Studije identifikacije opasnosti i procjene rizika moraju biti urađene za svako postrojenje, da bi se obezbijedilo da su operateri identifikovali sve rizike i preduzeli odgovarajuće kontolrne mjere prije početka rada instalacije na moru“, piše u dokumentu.

KONFLIKTI LOKALNOG STANOVNIŠTVA SA STRANIM RADNICIMA

Prema slovu Nacrta, zapošljavanje radne snage iz inostranstva će biti neophodno, zbog nedostatka iskustva lokalnog stanovništva u naftnoj industriji, ali će to proizvesti negativne efekte.

„To bi moglo dovesti do konflikata izazvanih većim procentom stranih radnika, naročito što lokalno stanovništvo može shvatiti inostrane radnike kao uljeze, a njihovo prisustvo kao razlog za gubitak njihovih sredstava za život. Takva situacija može potencijalno izazvati lokalnu frustraciju koja može rezultirati izbijanjem konflikata i, u najgorem slučaju, završiti nasiljem ili vandalizmom“, konstatuje se u dokumentu koji je Vlada razmatrala na prošloj sjednici.

Zbog toga se u SPU predlaže da koncesionari razviju jasnu strategiju zapošljavanja domaće radne snage.

„Operateri treba da razviju jasnu “Strategiju zapošljavanja”, baziranu na dostupnosti i kvalifikovanosti lokalne radne snage. Cilj ove strategije treba da bude maksimalno zapošljavanje lokalne radne snage sa i bez iskustva. Strategija takođe treba da ima za cilj minimiziranje mogućnosti za konflikt zbog udjela lokalne i inostrane radne snage u zapošljavanju, i mogućnosti za zapošljavanje treba da budu naglašene u medijima i na univerzitetima, kako bi se upravljalo očekivanjima“, predlaže se u dokumentu..

ZONE ZAŠTITE I ISKLJUČENJA

Obrađivač preporučuje da oko područja sa osjetljivim ili zaštićenim vrstama treba definisati zone isključenja.

Predlaže se usvajanje i implementacija politika koje su vlasti predložile kako bi se osiguralo da se aktivnosti na nafti i gasu realizuju na održiv način prihvatljiv za životnu sredinu.

Autori Srateške procjene uticaja su Centar za arhitekturu i urbanizam (CAU) i Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu (ITI), u saradnji sa kompanijom “Earth Link & Advanced Resources Development” (ELARD).