HAMILTON: Mandat se tužiocu može prekinuti, ali samo uz utvrđivanje odgovornosti za nepočinstva

Očigledno je da je stvarna svrha tužilačkih zakona da se jednostavno smijene pojedinci na ključnim pozicijama i to nije ispravan način. Ne kažemo da se tužilac ne može ukloniti prije nego što mu istekne mandat, ali mora da postoji proces – ističe u razgovoru za Pobjedu jedan od autora mišljenja Venecijanske komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu i Prijedlogu zakona o državnom tužilaštvu za organizovani kriminal Džejms Hamilton.

Hamilton, koji je 16 godina bio član Venecijanske komisije, a sada angažovan kao ekspert da sa aktuelnim članovima Antonijom Gasparom i Mironom Nikolatosom kreira mišljenje o tužilačkim zakonima, ističe da mandat starješinama u tužilačkom sistemu može biti okončan, ali da to mora biti urađeno tako da „osoba ima mogućnost da se odbrani, da joj se saopšti za šta je optužena i šta je navodno učinila pogrešno“.

Suština je, kako je Hamilton rekao, ne samo da se usvoji zakon koji propisuje: „Glavni tužioci se ovim razrješavaju“.

– To u stvari predviđaju predloženi akti, sve je to dotjerano i pretvoreno u navodnu reformu institucija, ali ono što je zapravo urađeno je ukidanje jedne institucije i uspostavljanje nove koja ima potpuno istu zakonsku pozadinu kao što aktuelni zakon ima – navodi naš sagovornik.

Problem sa predloženim zakonom je, kako je objasnio, to što bi se jednostavno otpustio broj starješina bez procesa i suđenja.

– To je, u našem viđenju, pogrešno zato što postoji obaveza da se završi mandat, osim ako postoje opravdani razlozi da to ne bude tako. Mi smo ta vrata ostavili otvorena. Ne kažemo da se to ne može desiti, samo mora biti urađeno kroz proces koji dozvoljava pravilnu procjenu činjenica, pravilno iznošenje optužbi i priliku da se osoba koja je optužena za nepravdu odbrani – rekao je Hamilton.

Kvalifikovana većina
Segment mišljenja opredijeljen je za uvođenje kvalifikovane većine pri izboru članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Odgovarajući na pitanje koliko je to realistično, uzimajući u obzir da je Crna Gora pokazala manjkavost u tom sistemu pri izboru čelnika institucija, a i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, naš sagovornik je kategoričan da mora postojati takozvani mehanizam protiv zastoja.

– To je ono što je preporučeno 2014. godine, a nije usvojeno. Prepoznali smo da se kvalifikovana većina ne može uvijek postignuti. Najgori primjer smo imali u Moldaviji, gdje Vlada nije izabrana više od 12 mjeseci zato što je bila potrebna kvalifikovana većina – navodi Hamilton.

Mehanizam protiv zastoja, prema njegovim riječima, ne znači da će se reći: „Pokušaćemo da dobijemo dvotrećinsku podršku, ako to ne uspije idemo na tropetinsku, a u krajnjem ćemo se zadovoljiti prostom većinom“.

– To tako ne funkcioniše. Način da mehanizam protiv zastoja funkcioniše je da se onim ljudima koji učestvuju u donošenju odluka stavi do znanja da ako oni ne uspiju da će im moć donošenja odluke biti oduzeta – ističe Hamilton.

Ako ključne figure ne mogu biti odabrane u parlamentu, njihov izbor, kako je kazao, treba prepustiti fakultetima prava, univerzitetima, ombudsmanu i slično.

– Puno je mogućnosti. Svjestan sam da je teško, ali sjetimo se da je vrhovni državni tužilac izabran u Skupštini kvalifikovanom većinom. Znam da tu podršku nije dobio nedavno, ali mogu se postići dogovori – smatra Hamilton.

Crna Gora je, prema njegovim riječima, u ovom trenutku polarizovana, ali to nije karakteristika samo država Jugoistočne Evrope, nego je to prepoznato i u takozvanim zapadnim demokratijama.

– Ako Crna Gora želi da postigne stabilnost mora se doći do situacije u kojoj ljudi neće vidjeti samo crno i bijelo, nego će biti spremni da uvide i da ljudi sa druge strane mogu biti patriote, čak i ako postoje jaka neslaganja oko politike. Mora postojati pokušaj da se postigne konsenzus – naglašava Hamilton.

Ljudi, kako je dodao, ne treba da imaju pristup da „pobjednik uzima sve“, a dolaženje do moći ne podrazumijeva da se svi ostale „izbace van“. To, kako je ocijenio, ne vodi ničemu.

Primjena mišljenja
Venecijanska komisija, kako je rekao Hamilton, nema izvršnu moć, to je tijelo koje daje pravna mišljenja.

Odgovarajući na pitanje postoje li potencijalno posljedice, u širem smislu, za Crnu Goru ako se ne usvoje preporuke tog tijela Savjeta Evrope naš sagovornik ističe da oblast koju Evropska unija posebno posmatra u procesu pridruživanja i proširenja je vladavina prava.

– Oni, generalno govoreći, imaju tendenciju da prilično blagonaklono gledaju na stavove Venecijanske komisije, pa postoji rizik da se Crna Gora dovede u položaj u kojem je Evropska unija ili Parlamentarna skupština Savjeta Evrope ne bi vidjela blagonaklono – kazao je Hamilton, ističući da je to njegov lični stav, ne stav Venecijanske komisije ili EU.

Gledajući ovakve izazove, dodaje on, međunarodna tijela vrlo dobro razumiju poteškoće u kojima se mogu naći mnoge demokratije u nastajanju.

– Ako imate, na primjer, korumpirane institucije ili korumpirane pojedince u institucijama vjerujem da će postojati stav da to mora da se riješi, ali postoji linija: Stvari moraju biti rađene na način da se poštuje vladavina prava i ustavni principi – istakao je Hamilton.

Venecijanska komisija usvojila je mišljenje o tužilačkim zakonima na Plenarnoj sjednici 20. marta, a izmjenama je, pored ostalog, predviđeno ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva i prestanak mandata aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta.