URA: Reformama u pravosuđu do razotkrivanja jednog od najstravičnijih zločina

Jedino reforma sudstva, tužilaštva i policije može doprinijeti rješavanju slučaja deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, kazali su iz Građanskog pokreta URA.

Iz te partije su podsjetili da se navršava 29 godina od jednog od najstravičnijih zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište od strahota rata u svojoj državi.

“Jedino reforma sudstva, tužilaštva i policije može doprinijeti rješavanju tog slučaja. Bez tih suštinskih reformi, brojna pitanja ostaće još uvijek neodgovorena”, rekli su iz URA-e.

Kako su naveli, policija i službenici državne bezbjednosti širom Crne Gore, a najviše u primorskim gradovima, u maju 1992. godine uhapsili su oko 150 muškaraca, većinom Bošnjaka, i isporučili ih ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

“Prethodna vlast je pokušala da, na krajnje neljudski i monstruozan način, zataška to stravično nepočinstvo, samo kako bi sačuvala aktere istog”, kazali su iz URA-e.

Prema njihovim riječima, umjesto očekivane pravde, zatvaranjem slučaja izbjegnuti su istraga i rasvjetljavanje, kao i procesuiranje neposrednih izvršilaca i nalogodavaca.

Iz URA-e su rekli da za vrijeme mandata vrhovnog državnog tužioca Ivice Stanković, koji je inicirao Strategiju za istraživanje ratnih zločina i sebe postavio za jedinog nadležnog za nadzor nad njenom primjenom, nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

“Stanković je dužan da objasni javnosti zašto se u proteklih šest godina primjene strategije ništa po tom pitanju nije dogodilo i zašto nije organizovao raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni strategije, na koju su ga prethodnih sedmica pozivale brojne nevladine organizacije koje se bave pitanjem ljudskih prava”, kaže se u saopštenju.

Iz URA-e su kazali da podržavaju inicijativu koja je nedavno ponovo upućena predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću da se 27. maj proglasi za dan sjećanja na deportovane izbjeglice.

“Na taj način, pružila bih se počast žrtvama i napravio civilizacijski iskorak u približavanju istini o posljedicama učestvovanja Crne Gore u ratovima 90-ih. To saznanje, ma kako bolno, prijeko je potrebno našem društvu”, zaključili su iz URA-e.