BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Nema okupljanja, još rano za ublažavanje mjera

Crnogorski građani treba da shvate koliko je značajno poštovanje epidemioloških mjera dok traje vakcinacija, a eventualna okupljanja ugrozila bi epidemiološku situaciju koja je posljednjih dana značajno poboljšana, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.

“Bilo kakva okupljanja ugrozila bi epidemiološku situaciju, što dalje znači da bi dovela u pitanje ne samo predstojeću sezonu, nego i ono što je najvažnije – zdravlje svih građana“, rekla je Borovinić Bojović u intervjuu agenciji MINA.

Ona je kazala da će ukoliko se to desi biti prinuđeni da ponovo razmišljaju o uvođenju restriktivnih mjera.

Kako je navela Borovinić Bojović, epidemiološka situacija u Crnoj Gori je značajno bolja nego što je bila u prethodnom periodu, a to je potvrdio i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge, uvidom u cijelu situaciju.

Ono što je sada veoma važno, kako je naglasila, je da epidemiološka situacija i dalje ostane takva i da brojke budu još bolje nego što su trenutno.

“Da bi to tako ostalo, najvažnija su dva faktora, sa jedne strane, poštovanje epidemioloških mjera, a sa druge masovna vakcinacija“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je ukazala na važnost dobre kontrole poštovanja epidemioloških mjera za suzbijanje koronavirusa, te da se nada da će biti ispoštovano saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske, iz koje su ranije naveli da neće pozivati vjernike na okupljanje povodom 12. maja – Dana Svetog Vasilija Ostroškog.

Odziv građana na vakinaciju slabiji na sjeveru

Ona je kazala da je masovna vakcinacija u Crnoj Gori, organizovana na više od 140 punktova dobro počela, imamo veliki broj vakcinisanih na dnevnom nivou i očekuju da će se tako nastaviti.

Dodala je da je odziv na vakcinaciju bolji u primorskim gradovima i u centralnom regionu – na Cetnju i u Podgorici. U Nikšiću, kako je kazala, je takođe dobar odziv građana na vakcinaciju, a nešto lošiji je na sjeveru Crne Gore.

“Mi ćemo, prateći ove brojke, preduzeti određene mjere i korake koji će dovesti do, nadamo se, što većeg odziva građana“, dodala je Borovinić Bojović.

Ona je kazala da su se potrudili da organizuju vakcinaciju tako da postoji dovoljan broj punktova u svim opštinama i da svi građani imaju jednaku mogućnost da se vakcinišu bez čekanja i bilo kakvih komplikacija.

“Svjedoci smo da se ovih dana dešava pojava jedne teške mutagene forme virusa u Indiji, koja na dnevnom nivou odnosi mnogo života. Ne može se predvidjeti da li će se neka mutagena forma virusa u budućnosti pojaviti u Crnoj Gori ili njenoj okolini, a ono što mi svakako možemo jeste da se veliki broj ljudi vakciniše, jer će na taj način zaštititi sebe od teških formi bolesti“, istakla je Borovinić Bojović.

Ona je objasnila da ukoliko je neko vakcinisan i zarazi se nekom novom mutagenom formom virusa, on sigurno neće imati tako tešku kliničku sliku kakvu bi imao da prethodno nije primio vakcinu.

Prvu dozu primilo oko 50 odsto zdravstvenih radnika

Borovinić Bojović je rekla da je do sada oko 50 odsto od ukupnog broja zdravstvenih radnika primilo prvu dozu vakcine protiv koronavirusa, a sa obje doze imunizovano je oko 40 odsto.

“Imamo određeni broj zdravstvenih radnika koji su bolovali kovid i nalaze se u onom periodu koji im je dopušten da se sačeka sa vakcinacijom. Taj broj nije tako mali i on sigurno značajno utiče na ukupnu cifru vakcinisanih“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je dodala da je sigurna da će se u narednom periodu, kako bude istekao taj vremenski interval, i oni vakcinisati i da će ovaj broj sigurno biti još veći.

Upitana da li imaju noviju informaciju u vezi sa dolaskom Sputnjik V vakcina, Borovinić Bojović je odgovorila da se intenzivno pregovora, ali da je teško znati tačan datum kada će one stići u Crnu Goru, jer su proizvodni pogoni trenutno zaokupljeni prethodno naručenim dozama.

Ona je podsjetila da je prvim ugovorom dogovoreno još 40 hiljada Sputnjik V vakcina, a drugim još 200 hiljada.

Govoreći o 150 hiljada Fajzer vakcina, za koje su još u decembru započeli bilateralne, direktne razgovore sa tim proizvođačem i krenuli u intenzivne pregovore, ona je navela da je u jednom trenutku Fajzer ograničio ne samo proizvodnju, nego i distribuciju svojih vakcina. Tada su pregovori zastali.

“Oni su sada ponovo aktivirani. Ono što je bilo na Vladi je zapravo odobrenje potpisivanja predugovora, i to je u toku. Nakon toga slijedi potpisivanje finalnog ugovora. Tek tada ćemo moći da kažemo tačan datum dolaska tih vakcina u zemlju“, objasnila je Borovinić Bojović.

U Crnu Goru je 4. maja stigao kontingent od 2.340 doza Fajzer vakcina, a riječ je o prvoj isporuci od ukupno 42 hiljade doza te vakcine namijenjenih Crnoj Gori.

Borovinić Bojović je podsjetila da će te vakcine dolaziti etapno na sedmičnom nivou naredna tri mjeseca, nakon čega slijedi mjesec pauze, a onda će još dva mjeseca stizati u Crnu Goru.

Ona je kazala da je u početku sa prvim dozama obezbijeđena vakcinacija vulnerabilnih grupa, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, a odmah nakon toga započeće i vakcinacija opšte populacije tim Fajzer vakcinama.

Borovinić Bojović je kazala da su imali velike probleme i u nabavci vakcina, jer su imali veoma malo ostavljenog vremena na raspolaganju. Ipak, kako je navela, izuzetno napornim radom i trudom i voljom, kao i uz podršku Evropske unije, uspjeli su da obezbijede vakcine i da vakcinacija u Crnoj Gori ide dobrim tokom.

Ukidanje zabrane međugradskog saobraćaja moguće od juna

Na pitanje da li će se voditi preporukom doktora Klugea da nema mjesta za naglo ublažavanje mjera, Borovinić Bojović je odgovorila da je u potpunosti saglasna sa njim.

Nada se da će biti u prilici da do kraja maja razgovaraju o ukidanju zabrane međugradskog saobraćaja.

“Mi smo u potpunosti svjesni koliko bi bilo dobro da i tu mjeru možemo da ukinemo. Međutim, upravo se rukovodimo tim da moramo da budemo oprezni sa ukidanjem mjera, kako bismo sačuvali trenutnu epidemiološku situaciju“, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je dodala da ta mjera važi i za turiste i da se jedino ne odnosi na one goste koji imaju konkretnu rezervaciju, kako bi došli do mjesta gdje su krenuli.

Zabrana izlaska iz objekta stanovanja od ponoći do pet sati ujutru, kako je najavila, ostaće na snazi još određeno vrijeme.

Što se tiče produženja radnog vremena prodavnicama prehrambene robe i ugostiteljskim objektima, Borovinić Bojović je navela da su u Crnoj Gori u ovom trenutku mjere mnogo više liberalne u odnosu na okruženje, i da trenutno ne razmišljaju o daljem popuštanju tih mjera.

Popunjeno 27 odsto bolesničkh kapaciteta

Ona je kazala da je u Crnoj Gori popunjeno 27 odsto bolničkih kapaciteta opredijeljenih za pacijente zaražene koronavirusom i da imaju veliki broj slobodnih bolničkih kovid postelja.

„Kliničke slike u posljednja dva mjeseca bile su veoma teške, pa je rehabilitacioni period trajao relativno dugo“, dodala je Borovinić Bojović.

Na pitanje koliko je epidemija koronavirusa opteretila crnogorski zdravstveni sistem, ona je odgovorila da je kovid, kao i kod svih drugih zdravstvenih sistema u regionu i svijetu, imao ogroman uticaj na kompletno funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali su se trudili da na najbolji mogući način odgovore na tu situaciju koja je zadesila čitav svijet.

U zdravstveni sistem se ulagalo, ali kontrola tog novca bila loša

Ona je navela da je nakon dolaska na tu funkciju bila suočena sa jedne strane sa kovidom, a sa druge strane i nizom drugih problema u zdravstvenom sistemu, koja su trenutno u fazi rješavanja.

Prema njenim riječima, o finansijskim dugovima koji postoje u zdravstvenom sistemu će tek biti riječi.

“Ono što je svakako sigurno je da se u zdravstveni sistem ulagalo, ali je kontrola tog novca bila veoma loša, a kvalitet usluge se nije naročito značajno popravljao“, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je navela da nije bilo investicija u nove zdravstvene ustanove, odnosno bolnice u Crnoj Gori toliko vremena unazad, a što je prijeko potrebno.

“Nikada niko nije radio mapiranje zdravstvenog sistema kako bismo sagledali i prostorne i ljudske kapacitete u zdravstvu, kako bi odredili gdje su ta ključna osjetljiva mjesta“, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je podsjetila da su se u prvom trenutku najviše fokusirali na kovid.