SKUPOVI PONOVO DIO SVAKODNEVICE: Kovid poštedio Afriku, naučnici zbunjeni

Kada se koronavirus pojavio prošle godine naučnici su strahovali od najgoreg scenarija za afrički kontinent, međutim, taj region je već nedjeljama prema procjenama SZO “jedan od najmanje pogođenih na svijetu”

Na prometnoj tržnici u siromašnom gradiću nedaleko od Hararea, Niaša Ndou je prošle nedjelje držao masku u džepu, dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maski, žurili da kupe ili prodaju povrće izloženo na plastičnim i drvevnim policama. Kao i u većem dijelu Zimbabvea i ovdje, koronavirus je przo poslat u prošlost, dok su politički skupovi, koncerti i porodična okupljanja ponovo postali dio svakodnevice.

”Kovid-19 je prošao, kada se posljednji put čuli da je neko umro od kovida-19”, upitao je Ndou u razgovoru za agenciju AP. “Maska sada štiti moj džep, kazao je on. “Policija želi mito tako da mi uzimaju novac ukoliko hodam okolo bez maske”.

Prošle nedjelje u Zimbabveu su zabilježena samo 33 nova slučaja kovida-19 i nijedan preminuli, što je u skladu sa nedavnim padom broja zaraženih širom kontinenta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zaraza u Africi jenjava od jula mjeseca.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni zvaničnici su strahovali da bi pandemija mogla poharati Afriku i ubiti milione ljudi. Mada je još uvijek nejasno kakav je krajnji danak kovida-19, ovaj katastrofalni scenario se nije dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.

Naučnici naglašavaju da je izuzetno teško doći do preciznih podataka o kovidu-19 naročito u afričkim zemljama i upozoravaju da bi lako moglo doći do rasta broja novih slučajeva i preminulih od kovida-19.

Međutim, nešto “misteriozno” se dešava u Africi što zbunjuje naučnike, kazala je za AP Vafa El-Sadr, šefica odsjeka za globalno zdravlje na Kolumbija univerzitetu. “Afrika nema vakcine i resurse za borbu protiv kovida-19 kakvi postoje u Evropi i SAD, ali izgleda da njima ide bolje”, kazala je ona.

Manje od 6 odsto stanovništva u Africi je vakcinisano. Mjesecima, SZO opisuje Afriku kao “jedan od najmanje pogođenih regiona na svijetu” u nedjeljnim izvještajima o pandemiji.

Pojedini istraživači kažu da su mlađa populacija kontinenta – prosječna starosna dob je 20 godina u odnosu na 43 u Zapadnoj Evropi – zajedno sa manjom stopom urbanbizacije i tendencija da se vrijeme provodi na otvorenom, možda zaslužni za to što je kontinent pošteđen smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija je u toku kako bi se utvrdilo da li postoje druga objašnjenja uključujući i genetske razloge ili prošle infekcije parazitskim bolestima.

Prošlog petka, istraživači koji rade u Ugandi kazali su da su otkrili da pacijenti oboljeli od kovida-19 koji su u velikoj mjeri bili izloženi malariji imaju manju vjerovatnoći da će razviti teže oblike bolesti ili smrti od osoba koje su bile manje izložene toj bolesti.

”Ušli smo u ovaj projekat misleći da ćemo zabilježiti veći stepen negativnih ishoda kod osoba sa istorijom malarijskih infekcija, jer je to bio slučaj kod osoba koje su bile zaražene malarijom i ebolom”, kazala je Džejn Ačan, savjetnica u Malarija konzorcijumu i jedna od autorki studije. “Prilično smo iznenađeni jer smo zabilježili potpuno suprotnu situaciju – da malarija možda ima zaštitinu uticaj”.

Ačan je kazala da to može ukazati da prošla infekcija malarijom može da “otupi” tendenciju ljudskog imunološkog sistema da krene u prezasićenje prilikom infekcije kovidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog udruženja tropske medicine i higijene.

Kristijan Hapi, direktor Afričkog centra za genomiku zaraznih bolesti na Redimers univerzitetu u Nigeriji, kazao je da su vlasti u Africi navikle da suzbijaju epidemije i bez vakcina, a zasluge za povoljnu situaciju pripisuje velikoj mreži zdravstvenih radnika u okviru zajednica.

”Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su vam sofisticirane bolnice”, kazao je on za AP.

Devi Sridhar, predsjedavaući odsjeka za javno zdravlje na univerzitetu u Edinburgu, kazao je da afrički lideri nijesu dobili zasluge kakve zaslužuju zbog toga što su djelovali brzo, a kao primjer je naveo odluku Malija da zatvori svoje granice i prije nego što je kovid-19 stigao.

”Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su zemlje pristupile kovidu sa određenom dozom poniznosti jer su iskusile bolesti poput ebole, malarije, kolere”, kazao je Sridhar.

Proteklih mjeseci koronavirus je snažno pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo usmrtio preko 89 000 ljudi, što je daleko najviše na kontinentu. Međutim za sada, afričke vlasti, mada priznaju da postoje velike razlike u podacima, ne prijavljuju ogromne cifre neočekivanih žrtava koje bi mogle biti povezane sa kovidom. Podaci SZO pokazuju da broj preminulih u Africi predstavlja tri procenta od ukupnog broja mrtvih na globalnom nivou. Poređenja radi, broj žrtava na američkom kontinentu predstavlja 46 odsto od ukupnog broja mrtvih, a u Evropu 29 procenata.

U Nigeriji, najnaseljenijoj afričkoj zemlji, vlada je zabilježila skoro 3000 mrtvih među 200 miliona stanovnika. SAD toliko mrvih bilježe svaka dva ili tri dana.

Nigerijci poput Opemipe Are, 23-godišnjakinje iz Abudže, kaže da joj je laknulo zbog ovakvih podataka. “Govorili su nam da će biti mrtvih na ulicama, ali ništa od toga se nije dogodilo”, kazala je ona.

U petak, nigerijske vlasti su počele kampanju za širenje imunizacije u ovoj zapadnoafričkoj zemlji. Zvaničnici kažu da im je cilj da vakcinišu polovinu populacije prije februara, što bi im prema njihovom mišljenju pomoglo da ostvare kolektivni imunitet.

Ojevale Tomori, nigerski virolog, koji radi u nekoliko savjetničkih grupa u SZO, kazao je da Africi možda neće ni trebati toliko vakcina koliko je potrebno Zapadu. On kaže da postoji ideja, mada kontroverzna, a o kojoj su ozbiljno razgovaralo afrički naučnici – a ona podsjeća na predlog britanskih zvaničnika prošlog marta da dozvole da kovid-19 slobodno zarazi populaciju kako bi se izgradio imunitet.

To naravno ne znači da vakcine nijesu potrebne Africi, ističe AP.

”Potrebno je da se vakcinišemo kako bismo se pripremili na sljedeći talas”, kazao je Salim Abdul Karim, epidemiolog sa Južnoafričkog univerziteta, koji je prethodno savjetovao vladu Južne Afrike o kovidu-19.

”Posmatrajući šta se dešava u Evropi, vjerovatnoća da i ovdje dođe do povećanja broja novih slučajeva je visoka”, kazao je Karim za AP.

U Zmibabveu, ljekari su zahvalni zbog poštede od kovida-19 ali strahuju da je to samo privremeno.

”Ljudi treba da ostanu veoma oprezni”, upozorio je doktor Johanes Marisa, predstavnik ljekarskog udruženja u Zimbabveu. On strahuje da bi novi talas koronavirus mogao udariti Zimbabve već sljedećeg mjeseca. “Likovanje je ono što će nas uništiti jer će nas bolest uhvatiti nespremne”.

U Avganistanu mjesecima bez maski

Uticaj koronavirusa je relativno slab i izvan Afrike u siromašnim zemljama poput Avganistana, gdje su eksperti predviđali da će epidemije u uslovima konflikata dovesti do katastrofe.

Hašmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu kazao je za AP da mjesecima nije vidio nikoga da nosi masku, uključujući i nedavno vjenčanje kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Studenti na univerzitetu predavanja prate bez maski, kazao je on.

”Nijesam u skorije vrijeme čuo ni za jedan slučaj korone”, kazao je Arifi. Do sada u Avganistanu je zabilježeno oko 7200 mrtvih među populacijom od 39 miliona, mada su zbog slabog testiranja i konflikta prave brojke o zaraženima i preminulima od kovida i dalje nepoznate.