Na osnovu zaključaka sa sjednice nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizacije (NITAG), donešene su nove i objedinjene preporuke o vakcinaciji protiv kovida-19.
Preporuke u pogledu izbora vakcina za primovakcinaciju
Iz razloga dobro dokumentovanih dokaza o imunogenosti posebno u poređenju sa drugim vakcinama, svim osobama se u pogledu izbora vakcina preporučuju mRNA vakcine (Fajzer ili Moderna), potom vektorske (Astra Zeneka, Džonson i Džonson, Sputnjik V) i inaktivisane (Sinofarm i Sinovak).
Osobama starijim od 50 godina se za primovakcinaciju posebno snažno preporučuju mRNA vakcine (Fajzer ili Moderna).
Za osobe mlađe od 40 godina u pogledu izbora mRNA vakcina, prednost treba dati vakcini proizvođača Fajzer u odnosu na vakcinu proizvođača Moderna.
Kombinovanje vakcina u primovakcinaciji (prva i druga doza)
Kombinovanje vakcina u primovakcinaciji (prva i druga doza) je moguće, ali odluku treba donositi na individualnom nivou zavisno od procjene odnosa koristi i rizika.
Kombinovanje je preporučeno ako se nakon prve doze jedne vrste vakcine razvije teži neželjeni događaj i u slučajevima kada nije dostupna ista vrsta vakcine za kompletiranje primovakcinacije.
Preporuke o primjeni treće doze vakcine protiv kovida-19
Stručno savjetodavno tijelo za imunizacije (NITAG) preporučuje administriranje treće doze vakcine protiv kovida-19 za sve osobe uzrasta do 16 godina.
Treća doza se preporučuje nakon proteklih 3-5 mjeseci nakon primovakcinacije, tj. nakon druge doze ili dva mjeseca nakon primovakcinacije za osobe vakcinisane Džonson i Džonson vakcinom. Osobama vakcinisanim inaktivisanim vakcinama (Sinofarm i Sinovak) snažno se preporučuje da treću dozu vakcine prime u najkraćem preporučenom intervalu nakon primljene druge doze vakcine (tj. nakon tri mjeseca). Takođe, svim osobama koje su primile dvije doze vektorske (Astra Zeneka, Sputnjik V) i mRNA vakcina (Fajzer, Moderna) zbog pojave Omikron soja preporučuje se da treću dozu prime što ranije unutar preporučenog intervala od 3 do 5 mjeseci, a naročito osobe starije od 60 godina.
Svim licima se preporučuje da kao treću dozu prime mRNA vakcinu (Fajzer ili Moderna), nezavisno od vrste vakcine koju su prethodno primili, iz razloga dobro dokumentovane imunogenosti. Ukoliko su dostupne obje vrste vakcine, treba nastaviti sa vakcinacijom istom vakcinom (Fajzer nakon Fajzer vakcine, Moderna nakon Moderna vakcine). Nakon primovakcinisanja drugim vakcinama (Astra Zeneka, Sputnjik V, Sinofarm, Sinovak) u svim slučajevima i u svim starosnim grupama (≥16 godina) kao treća doza može se dati Fajzer, dok je za Moderna vakcinu preporuka da se daje licima starijima od 40 godina. Ukoliko se Moderna vakcina prima kao treća doza daje se polovina pojedinačne doze (0,25ml).
Druge vrste vakcine (inaktivisane – Sinofarm, Sinovak, vektorske – Astra Zeneka, Sputnjik V) se ne preporučuju za treću dozu (posebno za lica starija od 50 godina) iz razloga slabije imunogenosti u poređenju sa mRNA vakcinama i mogu se administrirati isključivo na lični zahtjev.
Izuzeci od opšteg pravila o primjeni treće doze:
1. Licima koja pripadaju posebno klinički ranjivim licima (spisak stanja je u tekstu ispod), treća doza vakcine može se dati već posle mjesec dana od druge doze (interval 1-3 mjeseca);
2. Licima koje su preboljela kovid-19, a prije prebolijevanja su kompletno vakcinisana, treća doza vakcine se preporučuje u intervalu 3-6 mjeseci nakon oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa);
3. Lica koje se razbole nakon primanja prve doze, preporučuje se da drugu dozu prime u intervalu 3-6 mjeseci nakon oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa).
Vakcinacija lica koja su prethodno bolovala kovid-19
Lica koja su preboljela kovid-19, ukoliko započinju vakcinaciju unutar šest mjeseci od oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa), smatraju se kompletno vakcinisanima kada dobiju samo jednu dozu vakcine.
Ovim osobama druga doza vakcine se može dati u periodu 3-6 mjeseci nakon što prime prvu dozu. Ukoliko su osobe nakon prebolijevanja primile dvije doze vakcine (s obzirom na preporuke u Crnoj Gori prije 2. 10. 2021), treća doza se preporučuje 3-6 mjeseci nakon kompletiranja vakcinacije.
Preporuke o vakcinaciji protiv kovida-19 za trudnice i dojilje
Preporučuje se vakcinacija svim trudnicama, a posebno trudnicama sa komorbiditetima (trudnice sa preegzistirajućom hipertenzijom, trudnice sa dijabetesom itd), trudnicama sa BMI≥25, trudnicama koje su starije od 35 godina, kao i trudnicama koje su na svom radnom mjestu izložene povećanom riziku od infekcije.
Preporučuje se da se vakcinacija obavlja tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće, ali se vakcinacija može obaviti i u prvom trimestru.
Do sada najviše dokumentovanih podataka o bezbjednosti primjene vakcina protiv kovida-19 u trudnoći, postoji za mRNA vakcine, pa se u pogledu izbora vakcine preporučuje da se trudnicama administriraju ove vrste vakcina.
Savjetuje se vakcinacija dojilja, preporučene su mRNA vakcine jer za njih postoji najviše podataka o bezbjednosti primjene.
Stav o vakcinaciji djece protiv kovida-19
Preporučuje se vakcinacija djece uzrasta 5-17 godina koja imaju komorbiditete i djece koja u porodici imaju lica sa značajnom imunosupresijom (hronična oboljenja, osobe sa transplantiranim organima, osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji, osobe sa svim vrstama urođenih ili stečenih imunodeficijencija itd.). Vakcinaciju je potrebno obaviti uz saglasnost roditelja/staratelja i uz preporučenu konsultaciju sa izabranim pedijatrom.
Vakcinisati se mogu i djeca bez hroničnih oboljenja uz saglasnost roditelja/staratelja.
Vakcinacija djece uzrasta 12-17 godina obavlja se mRNA (Comirnaty/Fajzer) vakcinom koja se primjenjuje i kod odraslih (sadrži istu koncentraciju mRNA).
Za vakcinaciju djece uzrasta 5-11 godina koristi se posebna formulacija Comirnaty/Fajzer vakcine koja sadrži tri puta manju koncentraciju mRNA. Vakcinacija djece uzrasta 5-11 godina započeće kada ova vakcina bude dostupna u Crnoj Gori.
Stav o četvrtoj dozi vakcine za osobe koje pripadaju posebno klinički ranjivim/osjetljivim licima
Posebno klinički ranjiva/osjetljiva lica dodatnu tj. treću dozu vakcine mogu primiti u intervalu 1-3 mjeseca nakon završene primovakcinacije (primljene dvije doze vakcine). Trenutna preporuka za ova lica je da nakon što su primili dodatnu tj. treću dozu vakcine, u periodu 3-6 mjeseci nakon treće doze vakcine prime i četvrtu dozu (naknadno će biti definisano da li će to biti postojeća formulacija vakcine ili vakcina napravljena od novih sojeva).
Ljudi koji su definisani kao klinički izuzetno osjetljivi/ranjivi imaju vrlo visok rizik od teške bolesti od novog koronavirusa. Postoje 2 načina na koji se neko lice može identifikovati/determinisati kao klinički izuzetno osjetljivo/ranjivo:
1. Ima jedan ili više dolje navedenih uslova ili
2. Njegov izabrani doktor/kliničar koji ga liječi i prati ga je dodao na listu pacijenata koje treba posebno štititi jer na osnovu njihove kliničke procjene smatra(ju) da je u većem riziku od ozbiljne bolesti ako se inficiraju sa SARS-CoV-2.
Osobe sa sljedećim stanjima automatski se smatraju klinički izuzetno ranjivima:
- primaoci transplantacija čvrstih organa
- osobe sa određenim vrstama malignih neoplazmi
- ljudi s malignom neoplazmom koji su podvrgnuti aktivnoj hemoterapiji
- ljudi s malignom neoplazmom pluća koji su na radikalnoj radioterapiji
- ljudi s malignim neoplazmama krvi ili koštane srži poput leukemije, limfoma ili mijeloma koji su u bilo kojoj fazi liječenja
- ljudi koji su na imunoterapiji ili drugoj vrsti kontinuiranog tretmana antitijelima u cilju liječenja maligne neoplazme
- ljudi koji imaju druge oblike ciljanih tretmana za maligne neoplazme a koji mogu uticati na imuni sistem, poput inhibitora protein kinaze ili PARP inhibitora
- ljudi koji su imali transplantaciju koštane srži ili matičnih ćelija u posljednjih 6 mjeseci ili koji još uvijek uzimaju/primaju imunosupresionu terapiju
- ljudi s teškim respiratornim stanjima, uključujući cističnu fibrozu, tešku astmu i tešku hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP)
- osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija (poput teške kombinovane imunodeficijencije (SCID), homozigotne bolesti srpastih ćelija)
- ljudi na imunosupresivnoj terapiji koja je dovoljno snažna da značajno povećava rizik od infekcije
- problemi sa slezinom, na primjer splenektomija
- odrasle osobe s Down-ovim sindromom
- odrasle sobe koje su na dijalizi ili imaju hroničnu bolest bubrega (stadijum 5)
- žene koje su trudne sa značajnim srčanim bolestima, urođenim ili stečenim.
