Connect with us

COVID-19

VAKCINACIJA U SRBIJI: Otpor prema nepoznatom, nepovjerenje u državu

Published

on

Za nešto više od dvije nedjelje, koliko u Srbiji traje imunizacija protiv Kovida 19, vakcinu je primilo 7.000 ljudi – 4.000 zdravstvenih radnika i 3.000 korisnika gerontoloških centara, kazao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Imunolog i član Kriznog štaba Srđa Janković kaže da je minimalni cilj da se ove godine vakciniše 20 odsto stanovništva. Iako je broj do sada vakcinisanih poznat, nije poznato da li je odziv na dobrovoljnu vakcinaciju protiv Kovida 19 zadovoljavajući.

Imunizacija u Srbiji je počela 24. decembra 2020. i rečeno je da će u prvom talasu biti vakcinisani korisnici staračkih domova stariji od 65 godina, pa onda zdravstveni radnici. Tada je najavljivano da će zdravstveni radnici čekati drugu tranšu vakcina u januaru 2021, ali neki su vakcinu primili već 30. decembra, iz prvog kontingenta od 4.875 Fajzer/Bajontek vakcina pristiglih krajem decembra 2020.

Prema zvaničnim podacima, krajem prošle godine stiglo je i 2.400 doza ruske vakcine Sputnjik V. Novi kontingent od 19.500 Fajzerovih vakcina stigao je 4. januara. Predstavnici ministarstva zdravlja rekli su da će do kraja januara stići 80 hiljada Fajzerovih vakcina i dva miliona vakcine Sputnjik V, a ranije je najavlijvana i kineska vakcina koja još nema dozvolu Agencije za ljekove.

“Odziv zdravstvenih radnika nije veliki”

Minsitarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanja Glasa Amerike kakav je odziv za vakcinaciju u staračkim domovima i među zdravstvenim radnicima u Srbiji i koji su razlozi za eventualno odbijanje vakcine.

Prema podacima Ministarstva za rad, socijalna i boračka pitanja, u staračkim domovima u Srbiji ima 7.178 korisnika.

U zdravstvenoj zaštiti ima ukupno 104 hiljade zaposlenih ljekara, sestara, tehničara, nemedicinskih radnika, podaci su Sindikata lekara i farmaceuta. Predsednik tog sindikata Rade Panić za Glas Amerike kaže da nema zvanične podatke, ali da, prema njegovim saznanjima, odziv zdravstvenih radnika za vakcinaciju nije veliki.

„Dugo u Srbiji i u svijetu traje plasiranje raznoraznih priča i u tom moru informacija koje zbunjuju, i dalje postoji određeno nepovjerenje. Imate četiri različite vakcine, tri različita načina na koji te vakcine stvaraju imuni odgovor i stvaranje antitijela, i ne vjeruje se državi…Da smo sigurni da je vlada odgovorna, da Krizni štab radi svoj posao, da Institut Batut radi u interesu javnog zdravlja, da smo sigurni da Agencija za ljekove nije u poziciji da je neko politički pritisne, onda ne bismo sumnjali. Ali, pošto živimo u državi u kojoj je nepovjerenje u institucije, s punim pravom, maksimalno izraženo jer te institucije ne funkcionišu kako treba, onda imate otpor prema nečemu što je relativno nepoznato“, kaže Panić i podsjeća da je i on prije nekoliko mjeseci bio skeptičan, ali da se nedavno prijavio za primanje vakcine u Opštoj bolnici u Kraljevu, gdje radi kao anesteziolog.

Kaže da se sa njegovog odjeljenja za anesteziologiju, od ukupno 70 zaposlenih, samo 10 prijavilo za vakcinaciju. Panić pretpostavlja da je posrijedi nekoliko razloga za to.

„Kod nas je bilo puno i obolelih, više od pola je bilo bolesno, pa oni imaju antitijela. Drugi razlog je opšta neinformisanost, nijesu ljudi upoznati ni šta znači RNK vakcina, ni kakva je ruska, ni kakva je kineska, ni kad će da stignu. Onda se postavlja pitanje i trajanja imuniteta. A svako ko prati društvene mreže, može da pročita razne teorije zavjere koje se koriste poluinformacijama“.

Kako riješiti problem nepoverenja?

Prema ranije objavljenim istraživanju BIEPAG-a, većina stanovnika zemalja Zapadnog Balkana vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu, što za sobom povlači i sumnju u vakcinu protiv Kovida 19. Najveće protivljenje vakcinaciji u regionu, u tom istraživanju, zabilježeno je među Srbima na Kosovu – čak 89,6 odsto je protiv vakcinacije.

Rade Panić smatra da bi problem nepovjerenja u vakcine trebalo riješiti tako što će se okupiti stručnjaci, bez političara, i građanima razjasniti sva otvorena pitanja.

„Kada bi struka iz Kriznog štaba, Ljekarska komora, Ujedinjeni protiv kovida i Sindikat lekara i farmaceuta Srbije poslali po dva predstavnika i javno iznijeli stavove i razlike u stavovima, mada ako je to čisto struka i nema politike – ne bi ni bilo velike razlike, i kada bi to građani čuli tri puta, onda bi povjerovali. Ovako imate Krizni štab u kojem doktor Predrag Kon, doktorka Darija Kisić Tepavčević i doktor Branimir Nestorović kažu tri različite stvari…To nepovjerenje koje se pojavilo teško je povratiti. Imaćemo veliki problem i veliku muku čak i kada budemo imali dovoljno vakcina, da motivišemo stanovništvo da se vakciniše“.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije