DANAS SE OBILJEŽAVA VELIKI PETAK: Dan Hristovog stradanja

Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva.

Prema vjerovanju, Isus je tog dana odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu.

Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade!“.

Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se.

Od Velikog četvrtka do Vaskrsa (nedjelje), kada je, prema vjerovanju vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

U Crnoj Gori ranijih vjekova narod se spermao za Vaskrs postm, a naročito je bio  strog post u toku Velike nedjelje.

Te nedjelje zaključivan je mir između zavađenih plemena i nije bilo krvne osvete, navode malobroni izvori.

U nekim krajevima je bio običaj da prvog dana Vaskrsa nose u crkvu pečeno jagnje, jaja, sir, hljeb i so radi osvjećenja. Sve što se od ovih posvećenih jela ne pojede, spaljivalo se.

Sam Vaskrs se proslavljao veselo.

“Svuda se razliježu revolverski pucnji pomiješani sa usklicima ‘vaistinu vaskrese’. Vino i rakiju niko ne žali a na prvoj proljećnoj travi igraju se veseli plesovi koji do noći traju” – navode izvori.

Ponedjeljak, drugi dan Uskrsa, posvećen je umrlima. Na njihovim grobovima pale se svijeće i kandila. U toku Uskršnje sednmice u crkvi je, uz poseban vjerski obred, zaključivano pobratimstvo.