UZ PLJEVLJA: Nikšić u vrhu zagađenih životnih sredina

Nikšić je, uz Pljevlja, najugroženija životna sredina u Crnoj Gori, najviše zbog lošeg upravljanja i, ukoliko se vrlo brzo nešto ne učini na njenoj zaštiti, biće na listi sa gradovima prepoznatim kao crne evropske tačke.

To je ocijenjeno na forumu pod nazivom Ekološki izazovi – odgovornost političke elite i građana Nikšića koji je u Tehnopolisu organizovala nevladina organizacija (NVO) Centar za političku edukaciju, na kome su prisustvovali predstavnici izbornih lista partija i koalicija u Nikšiću, izuzev Demokratske partije socijalista (DPS) i lokalne uprave grada.

Direktor Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević, ukazao je da su za loše stanje životne sredine svi odgovorni.

On je naveo da su, kako bi se stanje počelo mijenjati, pokrenuli projekat u okviru koga će biti urađena i digitalna brošura i poslata na hiljade adresa, čime će izlaganja predstavnika izbornih listi biti veoma vidljiva nakon izbora.

„Predviđena su i tri performansa koja će uraditi nakon formiranja vlasti u Nikšiću, koji će pokazati šta su iz tih partija pričali o stanju životne sredine u gradu, a šta će biti primijenjeno“, rekao je Janjušević.

Direktor ekološke nevladine organizacije Ozon, Aleksandar Perović, podsjetio je na značaj zaštite životne sredine i ponovio da, za 15 godina trajanja te organizacije, konstantno pokušavaju da ukažu da se mora hitno reagovati i kako Nikšić više ne bi bio jedan od najvećih zagađivača u Crnoj Gori.

Perović je naveo da je najveći problem aerozagađenje, što dodatno usložava i pandemija korona virusa, koji udaraju na iste organe i povećavaju obolijevanje od respiratornih bolesti, čak i prouzrokuju smrtnost.

„Pogrešne politike su uslovile da nema ni osnovne opreme za liječenje, ni dovoljan broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu, što je posebno pokazano tokom epidemije koronavirusa“, ocijenio je Perović.

Prema njegovim riječima, najveće crne ekološke tačke su i divlja deponija Mislov do, koja je zapravo neuređeno gradsko smetlište, i svake godine gori po nekoliko mjeseci, kao i višegodišnje odlagalište Željezarinog otpada Halda, koja se nalazi u privatnom vlasništvu.

„I rijeke su pretvorene u pokretne deponije, a najdevastiranija u Crnoj Gori je Gračanica“, rekao je Perović.

Direktor nevladine organizacije Društvo mladih ekologa iz Nikšića, Miodrag Karadžić, rekao je da je riječ o tim višedecenijskim problemima, na koje je odavno trebala da se stavi oznaka hitno.

„Nikšić, kao grad prepoznat po lošem stanju životne sredine, nema određen ni ekološki pravac kretanja, kako smatram, ni strategiju“, rekao je Karadžić.

Govoreći o ekološkim politikama, Karadžić ukazao je da je riječ o gradu kome je isteklo važenje za više strateških dokumenata koja se odnose ili su djelimično vezana za životnu sredinu, poput Strateškog plana razvoja opštine od 2014. do 2019. godine, a koji je veoma bitan i za ekonomski i ekološki razvoj, kao i Lokalni ekološki plan.

„Neophodno je i da se, ne samo u Opštini, već i u svim institucijama u gradu uspostavi dugoročna vizija razvoja“, ukazao je Karadžić i dodao da nema ekološkog oporavka grada bez neophodnih strateških dokumenata.

On je kazao da, ko god bude na vlasti u Nikšiću nakon 15.marta, moraće da radi na izradi planova, programa i strategija koje će odrediti budući ekološki pravac.

Predstavnica izborne liste „Mir je naša nacija- Ne damo Nikšić“, Ksenija Milović, ukazala je da je, pored uništavanja zdravlja zbog loše životne sredine, jednako poražavajuća činjenica navikavanje djece i mladih na novu normalnost postojanja divljih deponija i uništene sredine.

„Biće teško da se u svijest svih građana usadi šta je lična odgovornost i ne mogu, i ne smiju da ekološki strateški programi i ciljevi budu na leđima nekoliko ekoloških organizacija, pokreta i entuzijasta. Političke partije i vršioci vlasti koji će nakon 14. marta biti na funkcijama moraće biti svjesni da snose političku, moralnu i ekspertsku odgovornost za mjesta koje će pokrivati“, navela je Milović.

Zoran i Natalija Matijašević su, u ime Narodnog pokreta, naveli su primjer Gračanice kao najboljeg pokazatelja uništenja životne sredine, jer se iz te rijeke prije nekoliko decenija koristila voda za piće, iako su i tada eksploatisani rudokopi Boksita.

U izbornom programu Narodnog pokreta, kako su kazali, je da se prvo očisti grad od nagomilanog otpada i, uz pomoć evropskih fondova, nabave kontejneri za njegovo klasifikovanje, kao i da se kroz obnovu fasada zgrada i nabavku solarnih panela, poboljša energetska efikasnost i smanji emisija štetnih gasova.

Predstavnik Građanskog pokreta URA, Mirko Pavićević, rekao je da ta partija, kao članica evropskih zelenih, veliki dio programa posvetila ekologiji i ocijenio da je lokalna samouprava godinama ekološki uništavala Nikšić.

Pavićević je naveo da je u njihovom programu predviđena i reforma Komunalnog preduzeća, nabavka nove opreme, ali i konačno utvrđivanje odgovornosti za deponiju Mislov do i najavio osnivanje Savjeta za ekologiju, uz pomoć finansija jednog od evropskih fondova, kao i osnivanje reciklažnih centara.

U ime koalicije „Za budućnost Nikšića“, Mirko Miličić, naveo je da će uz pomoć Ozona i usvajanja njihovog „Zelenog plana“ za razvoj grada, prvo brendirati lokalnu zajednicu, shodno zakonskim rješenjima, kako bi se Nikšić prepoznao kao grad voda, jer ima izuzetan hidropotencijal, mada i tužnu sliku zagađenih rijeka.

„Nova lokalna uprava, koju će sačinjavati, kako vjerujem, sadašnja opozicija, postaviće kao prioritet ekologiju. Planiramo da zaštitimo zakonom i sliv rijeke Zete, saniramo i revitalizujemo korita drugih rijeka, kao i da riješimo pitanje aerozagađenja, formiramo urbane bašte, Centar za pametno upravljanje otpadom i realizaciju i pripremu projekata“, rekao je Miličić.

Predstavnik Socijaldemokratske partije (SDP) „Srcem za Nikšić“, Marko Kastratović, nije želio da detaljno saopšti njihov program, jer ne žele da se sada to shvati kao hipotetička priča, ali je naveo da planiraju otvaranje reciklažnog centra, kao i formiranje savjeta za ekologiju u saradnji sa međunarodnim agencijama i stručnjacima.

On je podsjetio da je SDP još 2004. godine svojim glasovima u parlamentu zaustavio potapanje rijeke Tare, a bili su protiv i izgradnje mini hidroelektrana i to su „jedni od razloga što su tada istupili iz vlasti“.

Anđela Backović je, u ime građana, kazala da je teško pronaći dio grada u kome nema otpada, kao i da nema stope zemlje u Barama budoškim koja nije zagađena.

Jedan od koordinatora tog projekta, Svetlana Tomić, ukazala je na značaj što su zajedno okupljeni predstavnici političkih partija, civilnog sektora i građana i najavila da će se u narednom periodu baviti i pitanjima iz drugih oblasti.

„Potrudićemo se da građani postanu inicijatori, a nevladine organizacije kontrolni mehanizam rada javnih funkcionera“, rekla je Tomić.

Forum je organizovan u okviru projekta „Na putu ka demokratiji (ka servisu građana)“, a sprovodi se uz finansijsku podršku Evropske zadužbine za demokratiju.