LEGISLATIVA PO MJERI PARTIJA: Izmjenama zakona do lakšeg uhljebljenja stranačkih kadrova

Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je u Skupštini predložila nova vlast, izazvao je burne reakcije, najviše zbog člana koji i građanima protiv kojih je službeno pokrenut krivični postupak daje mogućnost zaposlenja u javnoj upravi.

Međutim, izmjenama ovog zakona olakšava se, između ostalog, smjena rukovodilaca državnih organa, ali i postavljenje partijskih kadrova na tim mjestima.

Izmjenama se uvodi nova mogućnost prestanka mandata rukovodiocu sektora ili institucije, ukoliko dođe do bilo kakve reorganizacije tog organa ili resora pod kojim djeluje:

“Ako se državni organ ukine a njegov djelokrug preuzme drugi državni organ ili ne preuzme nijedan državni organ; ako se ukine dio poslova državnog organa koji prelazi u djelokrug drugog državnog organa, ili se ukine dio poslova koje ne prelaze u djelokrug drugog državnog organa; ako dođe do promjene djelokruga državnog organa preuzimanjem poslova drugog državnog organa, ili preuzimanja dijela poslova drugog državnog organa ili ako radno mjesto lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra bude ukinuto donošenjem novog ili izmjenom postojećeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.”

Ranija iskustva pokazuju da se nadležnosti, ne samo državnih organa i institucija, već i resora vrlo lako i brzo mijenjaju, pa ova odredba omogućava veliku zloupotrebu prava. Odnosno resor bi mogao primijeniti minornu reorganizaciju ili promjenu nadležnosti i imao bi zakonski osnov da smijeni rukovodioca. To će, saznaje portal Luča, biti mehanizam kod kadrova koji “ne žele sami da odu”, odnosno da podnesu ostavku. Savjetnik predsjednika za bezbjednost Veselin Veljović je, na primjer, dao ostavku na poziciji direktora Uprave policije nekoliko dana nakon što je objelodanjen predlog Zakona.

Nakon što prestane mandat rukovodiocu, novi Zakon o službenicima i namještenicima dao bi mogućnost da se na čelo tog organa imenuje vršilac dužnosti (VD) koji nije zaposlen u toj instituciji, niti u državnoj upravi. Prema važećem zakonu to nije moguće.

Ovo znači da Vlada, odnosno partije koje su konstituenti nove vladajuće većine, mogu na rukovodeću poziciju bilo kod resora da dovedu doslovno “nekog sa ulice”. Jedino je bitno da novi vršilac dužnosti ispunjava uslove propisane sistematizacijom. Još mu je izmjenama zakona produžen VD mandat na godinu dana, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk u svojoj analizi “Ka javnoj upravi po zaslugama, a ne po mjeri partija” smatra da su predložene izmjene oko vršioca družnosti i prestanka mandata ostavile najviše prostora za „neprimjereni politički uticaj i pravnu nesigurnost rukovodnih pozicija u državnoj upravi“. Jedna od manjkavosti predloženog rješenja je, prema njenoj ocjeni, i to što se otvara mogućnost da se osobe koje nijesu zaposlene u državnom organu postave na pozicije vršilaca dužnosti.

„Ne sporeći pravo kandidatima van organa uprave da se prijave na javne konkurse za rukovodne pozicije, kada se oni raspišu, ovakvo rješenje, dugoročno gledano, ostavlja prostor za neprimjerene uticaje na ovaj nivo administracije. Imenovanje na pozicije vršilaca dužnosti ne podrazumijevaju nikakvu prethodnu provjeru osim ispunjenosti uslova radnog mjesta. Ti uslovi, osim načelnog propisivanja u pogledu kompetencija, iskustva i obrazovanja zakonom, u najvećoj mjeri zavise od internih akata državnih organa. U tom smislu i do sada su bili podložni prilagođavanju podobnim kandidatima“, pojasnila je Muk.